Kako je moguće da se Hrvatskoj uključio senzor u lopti, a Engleskoj nije? Stiglo je novo objašnjenje
Kontroverzni pogodak Judea Bellinghama za 1:1 u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva između Norveške i Engleske i dalje izaziva brojne rasprave. U drugoj minuti sudijske nadoknade prvog poluvremena ispucavanje norveškog golmana Ørjana Nylanda na televizijskim snimcima izgledalo je kao da je lopta pogodila jedan od kablova kamere iznad terena. Lopta je potom stigla do engleskih igrača, a nakon tri dodavanja Bellingham je postigao pogodak koji je preokrenuo tok utakmice i usmjerio Englesku prema polufinalu.
Norvežani su odmah burno reagovali. Nyland je pokazivao prema nebu, Erling Haaland protestovao je kod francuskog sudije Clémenta Turpina, dok je selektor Ståle Solbakken negodovao uz aut-liniju. Ipak, VAR nije prekinuo igru niti je sporna situacija dodatno pregledavana.
FIFA se tokom utakmice oglasila saopćenjem u kojem je navela da senzor u lopti nije zabilježio nikakav neuobičajen signal dok je lopta bila u zraku, zbog čega nije bilo dokaza da je došlo do kontakta s kablom. Problem je u tome što televizijski snimci sugeriraju drugačije, jer se čini da je lopta naglo promijenila putanju.
Podsjećanja radi, na utakmici Hrvatske i Portugala Hrvatskoj je poništen pogodak za produžetke nakon što je senzor registrovao dodir lopte i kose Igora Matanovića.
**Kako je moguće da snimci i tehnologija daju različite odgovore?**
Objašnjenje bi se moglo kriti u načinu rada takozvane pametne lopte, piše španska Marca.
U službenoj lopti Adidas Trionda nalazi se inercijski senzor pokreta (IMU) koji čak 500 puta u sekundi registruje udarce, vibracije i promjene smjera. Svaki kontakt s loptom – bilo nogom, glavom ili nekim drugim predmetom – stvara karakterističan signal. Drugim riječima, senzor u lopti uvijek registruje fizički kontakt.
Međutim, to je tek prvi korak. Prikupljeni podaci zatim se putem radio-signala šalju mreži antena postavljenih oko stadiona, koje ih prosljeđuju VAR sistemu. Dakle, postoje dva odvojena procesa – registracija kontakta i prijenos podataka. Upravo je u drugoj fazi, prema mišljenju stručnjaka, moglo doći do problema.
Najvjerovatnije objašnjenje jeste postojanje takozvane „slijepe tačke“. Sistem zračne kamere sastoji se od metalnih kablova, šina, motora i drugih elemenata postavljenih visoko iznad terena. Takve metalne konstrukcije mogu stvarati smetnje ili refleksije radio-signala koje koriste pametna lopta i VAR tehnologija.
Prema najrasprostranjenijoj teoriji, lopta je možda zaista dotaknula kabl, a senzor je taj kontakt registrovao, ali je podatak izgubljen tokom prijenosa prema antenama zbog slabijeg signala u tom dijelu stadiona. Drugim riječima, senzor je „osjetio“ kontakt, ali informacija nikada nije stigla do VAR sistema.
Takav svojevrsni „mrtvi ugao“ ili prekid komunikacije između lopte i antena trenutno se smatra najizglednijim objašnjenjem kontroverze koja je već dobila naziv „Cablegate“ i koja bi mogla ostati jedna od najvećih polemika ovog Svjetskog prvenstva.
