Svjetsko tržište nafte pod pritiskom: Potražnja prvi put pada nakon pandemije
Globalno tržište energenata suočava se s novim izazovima, a najnoviji podaci Međunarodne agencije za energiju pokazuju da bi potražnja za naftom ove godine mogla zabilježiti prvi pad od 2020. godine. Istovremeno, dok mnoge zemlje smanjuju potrošnju zbog visokih cijena i nesigurnosti u snabdijevanju, Sjedinjene Američke Države bilježe drugačiji trend – rast potrošnje benzina.
Prema procjenama Agencije, svjetska potražnja za naftom u 2026. godini trebala bi biti manja za oko milion barela dnevno. Kao glavni razlozi navode se visoke cijene energenata, poremećaji u lancima snabdijevanja i geopolitičke tenzije koje su dodatno opteretile tržište.
Situaciju je posebno pogoršao sukob između SAD-a i Irana, zbog kojeg su brodovi s pošiljkama sirove nafte više od tri mjeseca bili ograničeni u prolasku kroz Perzijski zaljev i Hormuški moreuz – jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte i gasa.
- Budućnost Hormuškog moreuza vjerovatno je danas neizvjesnija nego što je bila na početku rata", rekao je Jim Burkhard, potpredsjednik i šef istraživanja sirove nafte u S&P Global Energyju.
Prema njegovim riječima, Iran i dalje pokušava zadržati kontrolu nad ovim strateškim prolazom, dok Sjedinjene Američke Države nisu uspjele u potpunosti uspostaviti normalan pomorski promet.
Kina smanjila kupovinu nafte
Globalna potrošnja nafte u maju je u prosjeku iznosila 97,9 miliona barela dnevno, što predstavlja pad od 5,3 miliona barela u odnosu na isti period prethodne godine.
Najveće smanjenje zabilježeno je na azijskom tržištu, posebno u Kini, gdje je potrošnja pala za oko 1,5 miliona barela dnevno, odnosno približno devet posto.
Daniel Strenof (Sternoff) iz Centra za globalnu energetsku politiku Univerziteta Columbia dodao je da je Peking privremeno usporio i povećanje strateških rezervi.
Privremeno smirivanje situacije i krhki prekid vatre u junu omogućili su dijelu brodova nastavak prolaska kroz Hormuški moreuz, što je povećalo dostupnost nafte i doprinijelo padu cijena sirove nafte.
Ipak, cijene goriva poput benzina i dizela ostale su visoke duže nego cijena same sirove nafte, prvenstveno zbog oštećenja rafinerijskih kapaciteta u Rusiji i na Bliskom istoku.
Amerikanci nastavili povećanu potrošnju
Dok je veliki dio svijeta reagovao na rast cijena smanjenjem potrošnje, američki vozači nisu napravili značajnije promjene u svojim navikama.
Iako je prosječna cijena galona običnog benzina u SAD-u u maju premašila 4,50 dolara, što je više od 50 posto iznad nivoa prije početka rata, potrošnja benzina u drugom kvartalu 2026. godine ipak je porasla.
Sternof smatra da se dio objašnjenja nalazi u činjenici da američka domaćinstva već duže vrijeme izdvajaju manji dio svojih prihoda za gorivo, ali i u povratku određenog broja zaposlenih iz rada na daljinu u kancelarije.
- Iako je to vrlo politički osjetljiva cijena kojoj ljudi posvećuju mnogo pažnje, ako ste u višim prihodovnim grupama u SAD-u, možda ćete se žaliti, ali zbog tog rasta cijena zapravo ne vozite manje, rekao je Sternoff.
