Velika promjena strategije: NATO donio odluku o obaranju ruskih aviona i dronova iznad Baltika
Sjevernoatlantska alijansa (NATO) postigla je dogovor o transformaciji svoje misije "Baltic Air Policing" iz isključivo nadzorne misije u misiju aktivne protivzračne odbrane.
Prema ovoj odluci, koja je usvojena na samitu država članica u Ankari, snage NATO-a će u slučaju potrebe moći obarati ruske borbene avione u zračnom prostoru iznad Baltika.
Ovu informaciju je za češki portal Novinky potvrdilo i estonsko ministarstvo odbrane.
"NATO jača svoju integrisanu misiju protivzračne i proturaketne odbrane, jer prelazimo sa zračnog nadzora na aktivnu protivzračnu odbranu. Novi pristup je fleksibilniji i omogućava bolju integraciju različitih komponenti i nivoa odbrane, kako bismo mogli odgovoriti na cijeli spektar prijetnji iz zraka – od dronova do balističkih raketa", izjavila je Liisa Tagel iz Odjela za strateške komunikacije Ministarstva odbrane Estonije.
Na direktno pitanje da li promjena misije znači da će saveznički lovci moći obarati ruske avione koji naruše zračni prostor, Tagel je bila vrlo jasna.
"Snage NATO-a imaju ovlaštenje oboriti sve dronove, a u slučaju nužde i avione koji narušavaju estonski zračni prostor. Naša reakcija bit će proporcionalna nivou prijetnje", poručila je.
Misija Baltic Air Policing u baltičkim zemljama provodi se još od 2004. godine, a pokrenuta je neposredno nakon ulaska Estonije, Litvanije i Latvije u NATO. S obzirom na to da nijedna od ovih država ne raspolaže vlastitim borbenim avionima, njihov zračni prostor patroliraju borbene letjelice drugih savezničkih zemalja.
Jedna od glavnih obaveza pilota do sada je bila praćenje ruskih vojnih aviona u blizini granica baltičkih zemalja. Kako je za Reuters izjavio litvanski predsjednik Gitanas Nausėda, prvobitna verzija misije bila je osmišljena za "mirnodopski period", koji danas "više nije u potpunosti miran".
Estonski ministar odbrane Hanno Pevkur za tamošnju televiziju ERR naglasio je da se nova pravila odnose i na obaranje dronova, te pojasnio kako će izgledati proces donošenja odluke u zraku.
"Piloti više ne moraju komunicirati s glavnim gradom. Komandni centar će odrediti da se prvo, naprimjer pomoću radara, identifikuje leteći objekat. Pilot ga zatim identifikuje vizuelno i čim se potvrdi da se kolateralna šteta na tlu može spriječiti ili svesti na minimum, više ne postoje nikakva ograničenja koja bi spriječila pilota da pritisne dugme", objasnio je Pevkur.
Prema riječima estonskog ministra vanjskih poslova Margusa Tsahkne, Estonija je na ovoj promjeni radila od septembra prošle godine.
Tada su tri ruska borbena aviona MiG-31 narušila estonski zračni prostor, u kojem su proveli punih 12 minuta prije nego što su ih presreli i otjerali italijanski lovci F-35. Estonija je nakon tog incidenta aktivirala Član 4. Sjevernoatlantskog ugovora, koji pokreće hitne konsultacije među saveznicima, što je u konačnici rezultiralo ovom oštrom promjenom NATO pravila na Baltiku.
