Erdoğan je prelomio, priprema se teren za potez kakav Turska u svojoj historiji još nije vidjela
Iako važeći ustav Turske ne predviđa treći predsjednički mandat, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan odlučio je da se ponovo kandiduje za funkciju šefa države.
Erdoğan je predsjednik Turske od 2014. godine, a prije toga je od 2003. obavljao dužnost premijera. Na posljednjim predsjedničkim izborima osvojio je 52,1 posto glasova, dok je njegov protivkandidat Kemal Kılıçdaroğlu dobio 47,9 posto. Prema važećim pravilima, njegov mandat ističe 2028. godine.
Ustav, koji je 2017. godine transformisao Tursku iz parlamentarne u predsjedničku republiku, ograničava predsjednika na dva mandata. Uprkos tome, glasnogovornik vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP), Ömer Çelik, izjavio je da će kandidat te stranke na narednim predsjedničkim izborima ponovo biti Erdoğan.
Ubrzo je iz vladajućih krugova stiglo i objašnjenje. Glavni Erdoğanov savjetnik Mehmet Uçum naveo je da ustav predviđa izuzetak koji bi omogućio novu kandidaturu ukoliko parlament raspiše prijevremene izbore prije isteka aktuelnog mandata ili ako se izmijeni ustav.
Prema njegovim riječima, redovni predsjednički i parlamentarni izbori, koji bi trebalo da budu održani u maju 2028. godine, mogli bi biti pomjereni sedmicu ranije ili čak na april, čime bi formalno dobili status prijevremenih izbora.
Razmatra se i promjena ustava
Kao dodatna mogućnost razmatra se izmjena ustava. Erdoğan je prošle godine formirao posebnu pravnu komisiju za izradu novog ustava, a prema navodima turskih medija, nacrt je već završen i uskoro bi mogao biti predstavljen predsjedniku.
Među mogućim izmjenama nalaze se i odredbe koje regulišu predsjedničke kandidature.
Za raspisivanje referenduma o novom ustavu potrebno je najmanje 360 od ukupno 600 glasova u parlamentu, dok je za njegovo direktno usvajanje potrebno 400 glasova. AKP i njeni saveznici trenutno nemaju dovoljno zastupnika, zbog čega bi važnu ulogu mogla imati prokurdska Stranka za jednakost i demokratiju naroda (HEPD).
Prema navodima iz političkih krugova, u novom ustavu mogle bi se naći i odredbe koje bi doprinijele rješavanju kurdskog pitanja u Turskoj.
Spominjao se i Bilal Erdoğan
Ranije su se pojavile špekulacije da bi Erdoğanov mlađi sin Bilal Erdoğan mogao biti njegov politički nasljednik. Posljednjih godina pratio je oca na brojnim međunarodnim sastancima i posjetama, uključujući susrete sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, kao i posjete Pakistanu, Maleziji i Kataru.
Ipak, posljednji potezi vladajuće stranke ukazuju da Erdoğan planira još jednom pokušati osvojiti predsjednički mandat.
Pripreme za izbore i NATO samit
Pripreme za moguće izbore počele su na konferenciji AKP-a održanoj krajem juna, gdje su ministri predstavili rezultate rada u oblastima sigurnosti, ekonomije, razvoja i društvene politike.
Obraćajući se članovima stranke, Erdoğan je poručio:
"AKP je knjiga koja se zove Turska. Naš put je jedan, naš pravac je jedan, naš cilj je jedan. Nastavit ćemo tim putem zajedno sa svima koji žele biti dio njega."
U međuvremenu, Ankara završava pripreme za predstojeći samit NATO-a, koji bi trebalo da bude održan početkom jula. Očekuje se dolazak američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je izjavio da će prisustvovati samitu na Erdoğanov poziv.
Potpredsjednik SAD-a JD Vance najavio je i mogućnost obnove procesa prodaje američkih borbenih aviona F-35 Turskoj, nakon višegodišnje blokade povezane s kupovinom ruskog sistema protivzračne odbrane S-400.
