Zašto nas je poharao nezapamćeni toplinski val? Stručnjaci došli do zanimljivog otkrića

Naučnici su zaključili da je ovotjedni ekstremni toplotni val, koji je zahvatio zapadnu Evropu, najteži ikad zabilježen u tom dijelu kontinenta i da se takav događaj ne bi mogao dogoditi bez ljudskog utjecaja na zagrijavanje planete izgaranjem fosilnih goriva. Evropljani od Španije do Ujedinjenog Kraljevstva ovog su tjedna na udaru ekstremnih vrućina, s temperaturama koje su dosezale blizu ili iznad 40 stepeni Celzijusa. Konzorcij World Weather Attribution, koji okuplja naučnike s Imperial Collegea u Londonu i Klimatskog centra Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, koristio je naučno provjerene metode kako bi uporedio ovotjedni toplotni val s velikim vrućinama iz 1976. i 2003. godine.

Novo istraživanje objavljeno u petak otkriva da bi ovakav događaj bio „gotovo nemoguć” prije samo 50 godina, a postao je znatno vjerovatniji čak i u posljednja dva desetljeća zbog globalnog zagrijavanja. „Tokom cijelog trajanja ovog toplotnog vala otkrili smo da se u posljednjih 50 godina… vjerovatnoća ovakvog toplotnog vala značajno promijenila”, izjavio je glavni autor studije Theodore Keeping, istraživač ekstremnih vremenskih uslova na Imperial Collegeu u Londonu.

„Ovaj događaj ne bi bio moguć u junu bez klimatskih promjena”, dodao je Keeping. „Trodnevne prosječne noćne temperature ne bi bile moguće ni u koje doba godine bez klimatskih promjena, a vjerovatnoća da se trodnevne maksimalne dnevne temperature poput ove dogode u bilo koje doba godine povećala se za više od 500 puta od 1976. godine”, dodao je.

Do 1976. godine Zemlja se zagrijala za samo 0,3 °C iznad predindustrijskih razina, 2003. godine za 0,6 °C, a prošle godine za 1,4 °C. Naučnici su jasni: toplotni valovi postaju sve češći i intenzivniji sa svakim novim djelićem stepena zagrijavanja.

Za veliku analiziranu regiju zapadne i srednje Evrope ovaj toplotni val je najteži ikad zabilježen, navode naučnici. Dnevne temperature zabilježene ove sedmice sada su 10 puta vjerovatnije nego tokom brutalnog ljeta 2003. godine, kada je od posljedica vrućine umrlo oko 70.000 ljudi. Visoke noćne temperature ove sedmice su čak oko 100 puta vjerovatnije nego što su bile prije 23 godine. Klimatske promjene su ovaj događaj učinile i znatno toplijim. „Sličan toplotni val u junu bio bi oko 3,5 °C hladniji tokom dana 1976. i oko 2 °C hladniji 2003.”, rekao je Keeping. „Noćne temperature bile bi oko 2,4 °C hladnije 1976. i oko 1,3 °C hladnije u junu 2003.”, dodao je.

Naučnici su analizirali i oko 850 evropskih gradova te otkrili da je približno 45 posto njih oborilo svoj historijski rekord. „Utjecaj ovog toplotnog vala na zdravlje vjerovatno će biti izuzetno visok”, upozorio je Theodore Keeping.

Mnogi evropski glavni gradovi upravo proživljavaju najtoplije trodnevno razdoblje od 1950. godine, kada su počela pouzdana mjerenja. „Zbog globalnog zagrijavanja, ove vrlo visoke temperature sada se redovno očekuju tokom ljetnih mjeseci u mnogim glavnim gradovima”, istakao je Keeping.

Istraživanje nije pronašlo značajan utjecaj fenomena El Niño na ovotjedni toplotni val. Klimatologinja Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu zaključila je: „Naučnici poput mene počinju zvučati kao pokvarena ploča. Iz godine u godinu iznosimo slične poruke reagirajući na ekstremne temperature koje rastu sve više. Da, ovo su klimatske promjene, da, to smo mi, ne, nije El Niño, da, imamo rješenja, ne, ne provodimo ih dovoljno brzo.”