Dogodilo se neočekivano s cijenama goriva: "Djelovala je kineska 'nevidljiva ruka'"

Dok SAD i Iran pregovaraju o trajnom otvaranju Hormuškog moreuza i ponovnom pokretanju protoka nafte s Bliskog istoka, naredni potez na tržištu mogao bi zavisiti od jedne zemlje koja ne sjedi za pregovaračkim stolom: Kina.

Kina, drugi najveći svjetski potrošač sirove nafte, poduzela je sve kako bi očuvala zalihe jer je rat u Iranu prekinuo pristup više od 11 miliona barela nafte dnevno. Smanjenjem uvoza, oslanjanjem na ogromne zalihe i većim korištenjem čiste energije, Kina je uspjela ublažiti utjecaj viših cijena na domaćem tržištu, ako ga već nije i potpuno otklonila. Ti potezi osjetili su se i na globalnom tržištu.

„Kina je odigrala ključnu ulogu“

Nakon više od tri mjeseca rata, neki analitičari predviđali su da bi cijene nafte ove godine mogle porasti i do 200 dolara po barelu. Međutim, iako su ukupni procijenjeni gubici u snabdijevanju premašili milijardu barela nafte, cijene sirove nafte ostale su relativno stabilne. Mnogi analitičari kao glavni razlog za to navode Kinu.

„Kina je odigrala ključnu ulogu u ublažavanju udara za ostatak Azije, a time i za globalnu ekonomiju“, rekao je Daan Walter, direktor energetskog think-tanka Ember.

U ponedjeljak je cijena sirove nafte Brent pala ispod 78 dolara po barelu zbog očekivanja da bi se kroz Hormuški moreuz, kojim prolazi petina svjetske nafte, uskoro mogla nastaviti normalna trgovina. U sedmicama prije nego što su SAD i Izrael napali Iran, Brent se prodavao za manje od 70 dolara po barelu, da bi početkom maja dostigao četverogodišnji maksimum od 114 dolara po barelu.

S obzirom na rastući globalni energetski utjecaj Kine, analitičari kažu da će njena politika i obrasci potrošnje biti ključni za tržište, bez obzira na to koliko se brzo Hormuški moreuz ponovo otvori.

Kineska „nevidljiva ruka“

U analizi objavljenoj ranije ovog mjeseca, analitičari Societe Generalea naveli su da je gubitak od 7 posto globalnog snabdijevanja sirovom naftom zbog arapskog embarga 1973. godine rezultirao rastom cijene nafte od 134 posto. No, cijene nisu toliko porasle tokom rata u Iranu, uprkos tome što sukob utiče na 14 posto globalnog snabdijevanja.

Taj paradoks uglavnom su pripisali Kini kao „nevidljivoj ruci koja uravnotežuje tržište“, zahvaljujući njenoj sposobnosti da smanji uvoz nafte za oko tri miliona barela dnevno, što je količina gotovo jednaka ukupnoj potražnji Japana za sirovom naftom.

Kina je uspjela značajno smanjiti potrošnju iz nekoliko razloga. Prije rata stvarala je rezervne zalihe sirove nafte, potpomognute jeftinim isporukama sankcionisane nafte iz Rusije i Irana.

Sada ima više od milijardu barela nafte u komercijalnim i strateškim rezervama, koje je počela koristiti u maju, navode analitičari.

„Kina je postavljala donju granicu cijenama“, rekao je Shah. „Ove godine taj se obrazac preokrenuo.“

Kako je još Kina utjecala na cijene goriva

Vlada je također ograničila izvoz rafiniranih proizvoda poput dizela i benzina kako bi osigurala domaće snabdijevanje. To je obeshrabrilo kineske rafinerije, koje se suočavaju s nižim maržama i odsječene su od inostranih tržišta, da kupuju sirovu naftu na globalnom tržištu.

U međuvremenu, kineski procvat električnih vozila nadoknadio je potrebu zemlje za fosilnim gorivima. Otprilike svaki drugi novi putnički automobil prodan u Kini sada je vozilo nove generacije. Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju, kineska flota električnih vozila smanjila je potrošnju nafte za oko milion barela dnevno prošle godine.

„To je bio sjajan ispušni ventil za globalno tržište sirove nafte“, rekao je David Fishman, direktor Lantau Grupe specijalizirane za kineski energetski sektor.

Iako će povišene cijene vjerovatno nastaviti smanjivati potražnju potrošača i rafinerija, kineska sposobnost ublažavanja globalnog šoka u snabdijevanju mogla bi biti ograničena količinom rezervi goriva koje može održavati.

„Ono što se ne može zauvijek održavati jeste pražnjenje zaliha sirove nafte“, rekao je Fishman. „Ako cijene oslabe, za očekivati je da će prvo što će uraditi biti ponovno gomilanje zaliha.“

Od nestašice do prekomjerne ponude?

Nakon mjeseci iščekivanja posljedica najgore naftne krize u historiji, Međunarodna agencija za energiju sada upozorava da bi ponovno otvaranje Hormuškog moreuza moglo izazvati prekomjernu ponudu naredne godine.

U svom mjesečnom izvještaju o nafti, agencija je predvidjela da će rast snabdijevanja naredne godine nadmašiti potražnju za 4,7 miliona barela dnevno, jer se proizvodnja sirove nafte na Bliskom istoku vraća na normalne nivoe.

„To bi moglo pružiti dobrodošao predah tržištu i priliku za popunjavanje iscrpljenih zaliha ili za izgradnju novih strateških rezervi, dok zemlje preispituju svoje energetske strategije i politike kao odgovor na krizu“, navodi se u izvještaju.

Iako se predviđa rast globalne potražnje za naftom naredne godine, nedavna nestabilnost potaknula je interes za obnovljive izvore energije, što bi dugoročno moglo dodatno smanjiti potrošnju sirove nafte. Kina, svjetski lider u električnim vozilima, baterijama i solarnoj energiji, zabilježila je rekordan izvoz proizvoda čiste energetske tehnologije u martu nakon početka rata u Iranu.

Dok se zemlje gladne nafte bore za gorivo, Kina ubire plodove globalnog šoka u snabdijevanju. Status vodeće svjetske sile u obnovljivim izvorima energije daje joj dodatnu moć zahvaljujući rastućem izvozu solarne tehnologije, baterija i električnih vozila.

Javlja se i potencijalni problem

„Ovo ubrzanje elektrifikacije uzima maha“, rekao je Cosimo Ries, analitičar u Trivium China koji prati energetiku i automobilski sektor. „Morat ćemo vidjeti kako će se pregovori između SAD-a i Irana odvijati, ali generalno gledano, ovo bi mogao biti sjajan trenutak za globalnu dekarbonizaciju.“

Muyu Xu, viša analitičarka za istraživanje tržišta sirove nafte u Kpleru, rekla je da bi višak ponude mogao stići već narednog mjeseca. Ako se Hormuški moreuz brzo ponovo otvori, to znači da će se 100 miliona barela zarobljene nafte vratiti na tržište.

U međuvremenu, Iran će vjerovatno agresivno povećati vlastitu proizvodnju, posebno ako budu ukinute američke sankcije. No, to bi iransku naftu moglo učiniti manje privlačnom Kini, koja ju je kupovala s popustom jer Iran pod sankcijama ima malo drugih mogućnosti za prodaju.

Međutim, Xu je dodala da su mnoge zemlje već zadovoljile svoju potražnju za sirovom naftom za ljeto, a Kina bi ponovo mogla postati ključna za uspostavljanje ravnoteže na tržištu.

„Ovo je potpuno drugačija slika od one prije samo dva mjeseca“, rekla je Xu. „Trenutno je zemlja koja ima sposobnost apsorbirati prekomjernu ponudu Kina. Ali pitanje je: šta Kina želi kupiti?“