Zašto navijači BiH pjevaju Halidove "Ljiljane"?
Dok su navijači bosanskohercegovačke nogometne reprezentacije na sinoćnjoj utakmici Svjetskog prvenstva protiv Kanade pripremali glasnice za bodrenje, s tribina i u fan zonama se čula pjesma koja je već godinama neslužbena himna BiH.
Riječ je o legendarnim "Ljiljanima" Halida Bešlića, pjevača koji upravo na današnji dan slavi rođendan, a čija je pjesma postala neslužbena himna Bosne i Hercegovine.
Od ljubavne balade do simbola naroda
Kada je skladatelj i tekstopisac Nazif Gljiva napisao "Ljiljane", a Halid Bešlić ih uvrstio na svoj istoimeni album iz 1991. godine, U svojoj je srži to bila snažna ljubavna balada, a i sam Bešlić kasnije je često napominjao da je pjesma izvorno bila posvećena dvjema djevojkama, Ljiljani i Dragani.
Stihovi poput "sve sam ti dao u ovom svijetu stradanja" ili "umrijet ću dušo na tvojim rukama" zamišljene su kao romantični stihovi. Međutim, društvene i političke okolnosti su imale drugačiji plan. Objavljena u vrijeme političkih previranja, pjesma je gotovo preko noći dobila novi kontekst. Riječ "ljiljani" prestala je označavati samo cvijet ili žensko ime; postala je sinonim za domovinu, piše portal Index.hr.
Simbol bosanske državnosti
U povijesti Bosne i Hercegovine ljiljan je tisućljetni simbol državnosti.
Bosanski ljiljan ili zlatni ljiljan kao simbol u Bosni i Hercegovini počinje se koristiti u srednjem vijeku. Prisutan je na novcu, pečatima, zastavama, grbovima plemićkih dinastija, stećcima, raznim ukrasnim predmetima i dr. Posebno je postao popularan kada je Bosnom vladao kralj Tvrtko I. Kotromanić. Dinastija Kotromanić je kao svoj simbol koristila bosanski ljiljan, najčešće zvan zlatni ljiljan.
Prema nekim izvorima, ljiljan potječe iz ugarsko-anžuvinskog kraljevstva. No, ta teza je manje vjerojatna budući da je kralj Tvrtko I. Kotromanić na početku svoje vladavine imao nesuglasice s Anžuvinskim Kraljevstvom, zbog namjere Anžuvinskog Kraljevstva da Bosnu prisvoji svome kraljevstvu.
Također postoji mogućnost da je ljiljan uveden kao paralela s francuskim patarenima koji su dijelili neka od temeljnih načela doktrine Crkve bosanske. Na taj način Tvrtko je htio pokazati jedinstvo bosanskog naroda u okruženju rimokatoličke i bizantske kulture. U svakom slučaju, zlatni ljiljan se može smatrati autohtonim bosanskim simbolom, s obzirom da postoji i posebna vrsta ljiljana poznata kao "Lilium bosniacum".
1992. grb od zlatnih ljiljana pronašao je svoju ponovnu upotrebu proglašenjem neovisne Republike Bosne i Hercegovine. Zastava Republike Bosne i Hercegovine sastojala se od grba zlatnih ljiljana na bijeloj pozadini. To je bila i zastava sa zlatnim mačevima u kutevima grba Armije Republike Bosne i Hercegovine. Grb je uklesan na grobovima bošnjačkih boraca.
1998., nakon protesta političkih predstavnika bivše Herceg-Bosne i Republike Srpske, zastava Bosne i Hercegovine zamijenjena je novom. Pojedine bošnjačke političke strukture još uvijek koriste grb i zastavu u prigodnim kulturnim prilikama, a na grbovima pojedinih kantona i općina, ljiljan se koristi kao simbol Bošnjaka.
