Zašto su oluje u Sloveniji tako silovite? 'Nema nijedne kuće koja nije oštećena'
Samo 15 minuta bilo je dovoljno da se u srijedu navečer dijelovi susjedne Slovenije pretvore u zonu katastrofe. Snažna hladna fronta stigla je sa sjeverozapada i donijela razorne pljuskove, tuču te orkanske vjetrove koji su lomili drveće, rušili električne stupove i doslovno odnosili čitave krovne konstrukcije.
Najteže je pogođena općina Komenda, sjeverno od Ljubljane, čiji su prizori jutro nakon nevremena šokirali i najiskusnije pripadnike interventnih službi. „Nema niti jedne kuće koja nije oštećena. Neke su potpuno nenastanjive, ostale su bez krovova i zidova. Nakon katastrofalnih poplava 2023. godine, naša je općina ponovno bačena na koljena, ali i ovaj put ćemo se dići iz pepela“, izjavio je vidno potreseni načelnik Komende Jurij Kern, procjenjujući prvu štetu na nekoliko desetaka miliona eura.
S njim se složio i zapovjednik Civilne zaštite Republike Slovenije Srečko Šestan, koji je priznao da u svojoj karijeri nije vidio ovakvu devastaciju: „Imali smo svojedobno i tornado, pa je stradalo tek nekoliko krovova. Ovdje je oštećen gotovo svaki krov, bio on star ili nov.“
Najteži udar pogodio je mjesta Breg, Potok i Klanec oko 20:30 sati. Stanovnici opisuju nezapamćen užas koji je trajao petnaestak minuta. „Apokalipsa, sudnji dan. Moj otac ima 60 godina i ne pamti ništa slično, kao ni itko od starijih mještana. Pola sela je doslovno uništeno“, ispričala je mještanka Maja, koja se do očeve kuće morala probijati pješice, preskačući pritom srušene električne stupove i žice pod naponom.
Osim stambenih objekata, vjetar je rušio zidove i izbijao prozore i vrata na zgradama u općini Cerklje, dok su u Kamniku poplavljene dvije osnovne škole. Na Velikoj planini jaka grmljavina uzrokovala je i kvar na žičari. Velika šteta zabilježena je i u poljoprivredi – olujni sistem se kasno navečer premjestio prema istoku zemlje, uništivši usjeve na Ptujskom i Dravskom polju te na području Haloza.
Pitanje koje se postavlja jeste odakle olujи tolika snaga. Odgovor leži u ekstremnoj nestabilnosti atmosfere i fenomenu smicanja vjetra. Kako je objasnio prognostičar Aleš Satler, u zraku je bilo ogromne količine vlage, dok se istovremeno zrak na velikim visinama naglo hladio. Zbog velike temperaturne razlike između tla i viših slojeva stvorio se snažan uzgon koji je topao i vlažan zrak brzo podizao u visinu. „Ne bi bilo tako razornih oluja da nije bilo izraženog smicanja vjetra u atmosferi. To znači da vjetar mijenja smjer i brzinu s visinom, što održava olujni sistem aktivnim i dugotrajnim. Sinoć je pri tlu puhao sjeverni vjetar, dok je na visini bjesnio jak jugozapadnjak. U sjevernoj polovini Slovenije tako su ispunjeni svi uslovi za nastanak superćelijskih i razornih oluja“, istakao je Satler.
Na terenu je od ranog jutra više od 120 vatrogasaca i pripadnika civilne zaštite, a u pomoć stižu i pojačanja iz okolnih regija. Ravnatelj Uprave za zaštitu i spašavanje Leon Behin potvrdio je da je u Komendi teško oštećeno više od 150 objekata te da su osigurani generatori za struju kako bi javne ustanove mogle funkcionirati. Ipak, najveći problem u narednim danima i sedmicama bit će obnova i nedostatak građevinskog materijala i majstora, koji su već deficitarni u regiji.
