U Vesninoj bašti rastu najskuplje paprike: Kilogram i do 20.000 dolara
U plastenicima Vesne Bošnjak iz usorskog naselja Omanjska rastu desetine rijetkih sorti voća i povrća, među kojima je i Aj čarapita, peruanska paprika koja se smatra najskupljom na svijetu.
Za sebe kaže da je više kolekcionarka nego klasična poljoprivrednica, a njeno imanje krije pravo bogatstvo biljnih vrsta koje se rijetko mogu pronaći u Bosni i Hercegovini.
Najskuplja paprika na svijetu
Dok obilazi svoje plastenike, Vesna pokazuje jednu od biljaka na koju je posebno ponosna.
"Sad trenutno skidam zaperke sa najskuplje paprike na svijetu – Aj čarapita - divlja peruanska paprika sa sitnim žutim plodovima. Evo, ova je već ometnula", kaže Vesna Bošnjak, poljoprivrednica iz Usore, prenosi BHRT.
Ova južnoamerička sorta na svjetskom tržištu dostiže izuzetno visoke cijene.
"Po američkom tržištu kilogram suve Aj čarapite košta oko 20.000 dolara. Ona se isključivo koristi u dekorativne svrhe, konzumna je, naravno, ali po tim elitnim restoranima tako se koristi. Nažalost, ja nemam tržište za nju po toj cijeni što mi je jako žao, inače, ne bih radila ni malinu ni borovnicu", dodaje Vesna Bošnjak.
Više od 230 sorti paradajza
Među kulturama koje uzgaja posebno mjesto zauzimaju paradajzi, i to sorte koje nisu uobičajene na domaćim njivama i u plastenicima.
Marokanska menta, medvjeđa šapa, džinovsko volovsko srce i babuškina tajna samo su neke od sorti koje uzgaja na svom imanju.
Sve što proizvede, Vesna nastoji i da preradi.
Koliko tačno vrsta biljaka ima na svom gazdinstvu, ni sama više ne može precizno da kaže.
"Ne znam, ne bih mogla baš sve izbrojati, paprika 70-80 sorti, paradajza više od 230 sigurno, ne brojim ih više, egzotične sorte, volim imati svašta, od začinskog bilja do povrća, do voća", navodi Vesna Bošnjak.
Selo ostalo bez radne snage
Njeno gazdinstvo nalazi se u Omanjskoj kod Usore, naselju iz kojeg se posljednjih godina iselio veliki broj mladih ljudi u potrazi za poslom u inostranstvu.
Upravo zbog nedostatka radne snage, kaže da nema planove za širenje proizvodnje.
"Prije je sve ovo bilo pod malinom, četiri duluma su bila pod malinom, a s obzirom da nema radne snage, onda onoliko koliko mogu. Dva plastenika, dulum maline, sto grmova borovnice, uz to te sitnice po grmovima i to je to", kaže ova poljoprivrednica.
Bez podrške nakon štete
Dio proizvoda koristi za potrebe porodice, dok ostatak prodaje na kućnom pragu, poljoprivrednim sajmovima i putem društvenih mreža.
Ipak, smatra da domaći poljoprivrednici nemaju dovoljno institucionalne podrške.
"Nema seljak nikakvu podršku, ni mi mali ni oni veliki, vrlo malo. Prvo, nismo obeštećeni, 2024/2025. dva plastenika su mi podrobljena. Pa Općina nije proglasila ni elementarnu nepogodu, a kamoli da te neko pita treba li neki vid podrške i šta ima više da kažem", objašnjava ona.
Uprkos izazovima, Vesna nastavlja da razvija svoju neobičnu baštu i priprema se za preradu novog uroda standardnih i rijetkih poljoprivrednih kultura.
