Eskalira sukob Europe i SAD-a, raste pritisak Washingtona, najveća žrtva mogla bi ispasti - BiH!

Nakon dvodnevnog zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC), visoki predstavnik Christian Schmidt izjavio je da je postignut puni konsenzus o nastavku mandata OHR-a te izrazio očekivanje da će dogovor o njegovom nasljedniku biti postignut do kraja juna. Poručio je da OHR ostaje ključni stub stabilnosti sve dok ne budu ispunjeni uslovi za tranziciju.

Međutim, optimizam aktuelnog visokog predstavnika brzo je zasjenila oštra reakcija iz Sjedinjenih Američkih Država. Nakon što PIC na sastanku 3. i 4. juna nije izabrao novog visokog predstavnika, američka delegacija izrazila je razočaranje zbog izostanka konsenzusa o kandidatu kojeg je podržavao Washington – italijanskom diplomati Antoniju Zanardiju Landiju.

Iz Ambasade SAD-a poručeno je da su razočarani „evropskim neuspjehom da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata“, upozorivši da bi evropska neodlučnost mogla dovesti do preispitivanja američke uloge u međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini.

Evropska unija ostaje pri svom stavu

Evropska unija i ambasade država članica potvrdile su da novi visoki predstavnik, u skladu s dosadašnjom praksom, treba dolaziti iz Evropske unije. Evropski diplomati navode da žele postići dogovor do kraja mjeseca te nastavljaju intenzivne konsultacije sa partnerima, uključujući SAD.

Pitanje budućnosti OHR-a bilo je tema razgovora i na marginama samita EU – Zapadni Balkan u Tivtu. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, naglasivši da imenovanje novog visokog predstavnika mora biti provedeno prema dosadašnjoj proceduri te da OHR mora zadržati puni mandat i ovlaštenja za zaštitu Dejtonskog sporazuma.

Suprotstavljeni stavovi iz Republike Srpske

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović podržala je američke pozive na veći unutrašnji dijalog, ali je istovremeno zatražila vraćanje uloge visokog predstavnika u okvire Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma i ukidanje bonskih ovlaštenja.

Sličan stav iznio je i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nakon sastanka sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u Sankt Peterburgu. Dodik je poručio da poštovanje suvereniteta BiH podrazumijeva prestanak rada OHR-a i odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.

Južna interkonekcija u središtu političkih rasprava

Zastupnica Naše stranke Sabina Ćudić pozvala je domaće vlasti da ne ratificiraju sporazum o Južnoj plinskoj interkonekciji dok SAD ne predstavi jasne planove o budućnosti OHR-a i izboru novog visokog predstavnika.

S druge strane, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić smatra da je očuvanje punog kapaciteta i autoriteta OHR-a od ključne važnosti za stabilnost zemlje, upozoravajući da bi njegovo slabljenje moglo imati ozbiljne destabilizirajuće posljedice.

HNS traži gašenje OHR-a

Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora zalažu se za konačno zatvaranje OHR-a, smatrajući da produženo međunarodno upravljanje oslobađa domaće političke aktere odgovornosti za donošenje odluka.

Slične poruke stižu i iz Zagreba. Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da očekuje promjene na čelu OHR-a te naglasio da bi novi visoki predstavnik trebao znatno smanjiti korištenje bonskih ovlaštenja.

Razdor između Washingtona i Bruxellesa

Prema ocjeni novinara BHRT-a Amira Sužnja, neuspjeh u imenovanju Schmidtovog nasljednika razotkrio je duboke razlike unutar međunarodne zajednice. Dok dio članica PIC-a zagovara postupno gašenje OHR-a, istovremeno postoji snažna borba za utjecaj nad institucijom koja i dalje ima značajnu političku moć u Bosni i Hercegovini.

Sužanj smatra da američki pritisak ima veze i s velikim infrastrukturnim i energetskim projektima, među kojima se posebno ističe Južna plinska interkonekcija. Ipak, ocjenjuje da je malo vjerovatno da će se SAD zaista povući iz BiH, budući da je Dejtonski sporazum jedan od ključnih američkih diplomatskih projekata.

Na kraju upozorava da su u sukobu međunarodnih interesa interesi same Bosne i Hercegovine često potisnuti u drugi plan, posebno kada je riječ o pitanjima državne imovine, energetskih projekata i dugoročne političke stabilnosti zemlje.