Vehid ef. Arnaut: Neka naši kurbani pokažu našu spremnost na žrtvu i zahvalnost Gospodaru

Muslimani sutra dočekuju blagdan Kurban bajram. Prema riječima Vehida ef. Arnauta, ovo je prilika da od dragog Boga molimo milost za ljudski rod, da uveselimo uplakane, izrazimo suosjećajnost s onima u potrebi. "Ne treba uvijek pružati pogled daleko, možda oni u našoj neposrednoj blizini trebaju našu toplu riječ ili lijepu gestu", piše FENA.

Kurban bajram se naziva i Veliki bajram, jer u sebi spaja tri velike obaveze vjernika. Hadž kao vrhunac ispunjenja vjerničkih dužnosti, kurban kao simbolično žrtvovanje svoga nefsa i Bajram - dane sveopće radosti za muslimane i dane dobivanja velikih nagrada - mubarek dane.

- Dani Bajrama su mubarek, odabrani i blagoslovljeni dani, a vjernici svoju radost iskazuju zahvalnošću Gospodaru, a vrata oprosta i Božije samilosti širom su otvorena - ističe ef. Arnaut u intervjuu za Fenu.

Žrtvovanje kurbana, dodaje, najbolje oslikavaju riječi Uzvišenog: "Do Allaha neće doprijeti njihovo meso ni njihova krv, nego do Njega dopire vaša pobožnost". Za vjernika je to način zahvale, iskazivanje odanosti i spremnosti na žrtvu u ime Boga a u korist njegove zajednice.

- Kurban je otkup za naše porodice, žrtvovanje materijalnih dobara radi izgrađivanja plemenitih svojstava, velikodušnosti i darežljivosti – navodi on.

Iz primjera Ibrahima a.s. za koga se veže praksa žrtvovanja kurbana, ali i primjera Kabila i Habila, jasno je da Bog u kurbanu traži čistu dušu, iskrenu namjeru, ispunjavanje emaneta prema Gospodaru, a ne samo puko žrtvovanje radi njega samog.

Premda je korist od kurbanskog mesa prvenstveno usmjerena na siromašne, za vjernike je obećana velika nagrada na "onom" svijetu, koja ih motivira i pokreće.

Arnaut pojašnjava da žrtvovanje kurbana spada u vadžib – drugostepenu vjersku dužnost, i obavezni su je izvršiti svi oni koji nakon podmirenja svojih redovnih životnih troškova imaju mogućnost da žrtvuju kurban. Oni koji nisu u mogućnosti, nemaju ni obavezu.

Za razliku od žrtve u drugim religijama, kaže on, Islam je kurbansko meso (meso žrtve) učinio halalom (dozvoljenim) za konzumiranje.

Pored brige o siromašnima, dio kurbana se dijeli rodbini i prijateljima, te se na taj način razvija empatija među ljudima i snaže rodbinske i prijateljske veze.

- Na kraju, trećinom koju vjernik može zadržati za sebe, ukoliko želi, ni svoju porodicu ne ostavlja bez užitka konzumiranja kurbanskog mesa, a mnogi će kazati da je to jedno od najukusnijih koje su probali – kaže Arnaut.

Na ovaj način, zaključuje, i oni koji nisu u prilici da žrtvuju kurban, učestvuju u njegovim blagodatima i nose osjećaj radosti ovih mubarek dana.

Podjela kurbanskog mesa, posebno na nivou brige koju pokazuje Islamska zajednica u BiH kroz akciju "Kurbani", pokazuje svoju puninu u brizi za socijalno najosjetljivije kategorije koje topli obrok nalaze na policama narodnih kuhinja tokom cijele godine.

Efendija Arnaut je, govoreći o obavljanju hadža, kazao da je hadž za vjernika neponovljivo iskustvo, posebno kada ga obavlja prvi put.

- Susret s Ka'bom, prvi tavaf (obilazak sedam krugova oko Ka'be), Arefat i posjeta Medini su najemotivniji trenuci za većinu vjernika, koje pamti cijeli život. Arefat je trenutak osobnog unutrašnjeg preispitivanja grešaka, grijeha i pogrešaka, priznanje svojih slabosti i trenutak najdubljeg poniranja u traženju oprosta - ističe Arnaut.

Bez obzira što se vjernik nalazi u moru onih koji oprost traže, pojašnjava, uvijek je fokusiran na traženje oprosta za sebe i svoje najbliže.

Obaveza hadža nastupa kada osoba stekne fizičke i materijalne uslove. Punoljetstvo, sloboda, pamet, fizičko zdravlje i materijalne mogućnosti su formalni uslovi. Svakako tu dolazi do izražaja i revnost u izvršavanju ostalih islamskih obaveza, prije svega namaza, posta, moralnog života i sl.

- Hadž je vrhunac vjernikovog uspinjanja na putu pokornosti Allahu, stoga je važno i prije hadža živjeti životom koji odaje vjernost islamskim normama – naglasio je.

Iako nas i ovaj Veliki Bajram zatiče u teškom trenutku, ratovi, teška ekonomsko-socijalna i politička situacija, nemiri u čitavom svijetu, nepravda, efendija Arnaut kaže da je svijet uvijek u nekom previranju.

- Bilo je i težih trenutaka u povijesti ljudskog roda, kao i lakših, a to nas ne oslobađa naših vjerničkih obaveza – navodi on.

Stoga, ističe on, Bajram, a posebno hadž, je prilika da od dragog Boga molimo milost za ljudski rod, da aktivno učestvujemo u pozitivnim poslovima na dobrobit svih ljudi, da podijelimo radost, obveselimo uplakane, izrazimo suosjećajnost s onima u potrebi.

- Ne treba uvijek pružati pogled daleko, možda su oni u našoj neposrednoj blizini potrebni našoj toploj riječi ili lijepoj gesti. Naša odgovornost je uvijek limitirana našim objektivnim mogućnostima – ističe on.

U svojoj bajramskoj poruci, ef. Arnaut je kazao da najbolji posao koji vjernici na dan Velikog Bajrama mogu učiniti je žrtvovanje svojih kurbana.

- Neka naši kurbani pokažu našu spremnost na žrtvu i zahvalnost Gospodaru. Naše hadžije neka mole za nas i za čitav svijet a i mi za njih, da im hadž bude kabul (primljen). Podijelimo osjećaje radosti, posebno sa onima koji tuguju, pružimo ruku saradnje i oprosta kao što Bog pruža obilje Svoje milosti u ovim blagoslovljenim danima – poručio je Vehid ef. Arnaut, rukovodilac Ureda za zekat Rijaseta Islamske zajednice u BiH.