Objavljene nove cijene nafte! Šok nakon nekoliko mjeseci rata na Bliskom istoku: Ovo dugo nismo...
Brent je u ponedjeljak pao za oko 5,4 odsto, na približno 97,9 dolara za barel, dok je američka WTI nafta skliznula za oko 5,7 odsto, na oko 91,1 dolar. Pad je došao istog jutra kada su valute i akcije u Aziji ojačale zbog očekivanja da bi kriza u Persijskom zalivu mogla da se smiri.
Cijene nafte naglo su pale, dok su azijske berze krenule naviše nakon signala da bi SAD i Iran mogli da postignu dogovor o završetku rata i ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza, ključne pomorske rute za svjetsko tržište energenata.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je sporazum sa Teheranom „većim dijelom dogovoren“ i da bi detalji mogli da budu objavljeni uskoro. Ta poruka bila je dovoljna da trgovci odmah počnu da spuštaju cijenu rizika ugrađenu u naftu, iako je Tramp kasnije pozvao svoj pregovarački tim da ne žuri dok se ne utvrde svi uslovi.
Indijske berze među prvima su reagovale snažnim rastom. Nifti 50 i BSE Senseks porasli su oko jedan odsto, dok su akcije naftnih kompanija u Indiji skočile još jače, jer niža cijena sirove nafte direktno smanjuje troškove uvoznika i prerađivača.
Iako je prva reakcija tržišta bila snažna, Vašington još nije proglasio kraj krize. Tramp je poslije optimistične poruke o dogovoru naglasio da pregovarači ne treba da žure i da sporazum mora da bude završen tako da može da se sprovede.
To je važna ograda. Dogovor koji bi otvorio Hormuški moreuz morao bi da obuhvati ne samo prekid vatre, već i bezbjedan prolaz brodova, režim kontrole plovidbe, pitanje iranskih luka i širi paket obaveza između Vašingtona i Teherana.
Upravo zato analitičari upozoravaju da pad cijena ne znači da je rizik nestao. Tržište je reagovalo na mogućnost deeskalacije, ali konačni sporazum još nije potpisan, a svako novo zatezanje između SAD i Irana moglo bi brzo da vrati naftu iznad 100 dolara.
Ako se brodovi vrate, kriza ulazi u novu fazu
Prije rata je kroz Ormuski moreuz svakodnevno prolazilo oko petine svjetske trgovine naftom i LNG-om. Njegovo zatvaranje pogodilo je Aziju, Evropu i globalne lance snabdijevanja, dok su stotine brodova i hiljade mornara ostali zarobljeni u neizvjesnosti.
Zato potencijalni dogovor SAD i Irana ima mnogo veći značaj od same cijene barela. On bi mogao da smanji pritisak na tržište energenata, stabilizuje pomorski saobraćaj i pruži Trampu argument da je krizu sa Iranom doveo do političkog rešenja bez produžavanja rata.
Za sada, međutim, sve stoji na tankoj liniji između najave i potpisa. Nafta je već pala, berze su poverovale u rasplet, ali će pravi test biti tek kada brodovi ponovo počnu da prolaze kroz Hormuški moreuz bez zastoja, pratnje i ratnog rizika.
