Iran je uveo nova pravila u Hormuzu

Iran pooštrava kontrolu nad Hormuzom: proglasili su „kontroliranu pomorsku zonu“ u Hormuškom tjesnacu i objavili u srijedu da će svi brodovi koji tuda prolaze trebati odobrenje Teherana. Objavili su nova pravila: svaki brod morat će prethodno dobiti dozvolu novoosnovane iranske Uprave za tjesnac Perzijskog zaljeva (PGSA). Prolaz kroz tjesnac će se i službeno naplaćivati.

PGSA je na X-u objavio da područje nadzora počinje od linije koja spaja Kuh Mobarak u Iranu i jug Fudžaire u UAE-u, na istoku Hormuškog tjesnaca, pa do linije koja spaja kraj iranskog otoka Kešm, najvećeg u Perzijskom zaljevu, i grada Um Al Kuvajn u Ujedinjenim Arapskim Emiratima na zapadnom dijelu.

Iran je u ponedjeljak objavio da s radom počinje novo regulatorno tijelo, nadležno za upravljanje i praćenje aktivnosti u Hormuškom tjesnacu, strateški važnom plovnom putu kojim je prije početka izraelsko-američkih napada na Iran 28. veljače prolazilo oko 20 posto svjetske trgovine naftom i plinom.

Širenje kontrole

Iransko Vrhovno vijeće nacionalne sigurnosti, najviše sigurnosno tijelo te države, objavilo je na X-u da je službeni račun Uprave za tjesnac Perzijskog zaljeva sada operativan. Iran time formalizira faktičku kontrolu nad tjesnacem u trenutku zastoja u mirovnim pregovorima sa SAD-om, dok Washington zahtijeva potpunu zabranu iranskog nuklearnog programa, a Teheran se tome protivi, koristeći kao poluge moći kontrolu nad Hormuškim tjesnacem i prijetnju da će proširiti sukob napadima izvan granica regije.

Prije dva tjedna iranski državni mediji izvijestili su da vlada uvodi nove procedure za upravljanje pomorskim prometom kroz Hormuški tjesnac. Brodovi koji namjeravaju proći kroz tjesnac primit će službenu potvrdu putem e-pošte od PGSA, s navedenim uvjetima za prolaz. Morat će slijediti dobivene upute, i prije ulaska u Hormuški tjesnac ishoditi dozvolu za tranzit.

Iranske vlasti objavile su da su na snagu stupile nove mjere nakon što je Reuters objavio detalje o iranskom sustavu kontrole plovila koja prolaze Hormuzom. Prema Reutersu, Iran je proširio operativnu kontrolu nad brodovima koji prolaze Hormuzom koristeći otočne kontrolne točke i sigurnosne inspekcije, diplomatske kanale a u nekim slučajevima i financijske aranžmane. Reuters navodi da su Sjedinjene Države upozorile vlade i brodarske tvrtke da ne prihvaćaju novonametnute kontrole Irana, ali je usprkos tome nekoliko država i brodarskih kompanija odlučilo prihvatiti iranske uvjete.

Među ostalima, tanker Agios Fanourios I, 330-metarski brod s iračkom sirovom naftom za Vijetnam, isplovio je nakon izravnog dogovora s Iranom uz znanje iračkog premijera, izvijestila je agencija. Tanker je plovio rutom koju mu je odredio Iran. Kod otoka Hormuza zaustavili su ga gliseri Iranske revolucionarne garde (IRGC) uz objašnjenje da sumnjaju u krijumčarenje, pa se inače petosatno putovanje oteglo na dva dana.

Još prije dva tjedna CNN je objavio kako Iran zahtijeva od svih brodova u tranzitu da ispune obrazac pod nazivom „Izjava o informacijama o plovilu“. Obrazac izdaje novoosnovana iranska Uprava za tjesnac Perzijskog zaljeva (PGSA) i ima više od 40 pitanja. Među ostalim, brodovi moraju dati svoj naziv i identifikacijski broj te podatke o teretu, o nacionalnosti vlasnika i posade broda, o zemlji porijekla i odredištu.

Cijena prolaza

Prije početka izraelsko-američkih napada na Iran, 28. veljače, Hormuški tjesnac bio je slobodan za plovidbu bez ikakve kontrole. Kontrola nad plovnim putem kojim je do početka rata tekla petina svjetske nafte i ukapljenog plina daje Islamskoj Republici Iran golemu prednost nad susjedima i veliki utjecaj na svjetsko gospodarstvo, a time i na Sjedinjene Države, kojima se napad na Iran vraća kao bumerang visokim cijenama goriva.

Promet Hormuzom nastavio se u manjem obimu i nakon 28. veljače, no Iran je prijetio da neće dozvoliti prolaz brodovima povezanim sa SAD-om i Izraelom. Brodove koje je sukob zarobio u zaljevu, Iranska Revolucionarna garda je preko radijske frekvencije za hitne slučajeve upozorila da im se, ako žele izaći, moraju obratiti za dozvolu. Prema nepotvrđenim informacijama, za prolaz su tankeri morali plaćati 2 miliona dolara.

Prije 28. veljače Hormuškim tjesnacem je prolazilo u prosjeku 120 brodova dnevno, od početka rata prolazi ih u prosjeku 50 tjedno, prema podacima agencije Kpler. Američki dužnosnici više su puta rekli da neće prihvatiti iransku kontrolu nad Hormuzom. „Sve je više dokaza da bi Iran mogao nastojati zadržati stratešku kontrolu nad tjesnacem što je dulje moguće. Istodobno, SAD bi mogle to tolerirati“, izjavio je Matt Wright iz Kplera, tvrtke za pomorsku obavještajnu djelatnost.

S iranskom kontrolom upola manji promet

Ako Iran uspije nametnuti punu kontrolu Hormuškog tjesnaca i natjera tankere na regularno plaćanje za prolaz, brodski promet ne bi dosegnuo polovinu prijeratnog, procjenjuje Matt Wright iz Kplera. Kako dodaje, „u dugoročnom scenariju s iranskom kontrolom, tranzit bi mogao porasti na 40–50 posto izvoznog kapaciteta, ali normalizacija nije ostvariva“.

To bi imalo duboke posljedice na svjetska tržišta nafte i plina. Politički, to je problem i za Washington jer Revolucionarnu gardu, koja kontrolira Hormuz, SAD smatra terorističkom organizacijom. Ništa još nije riješeno, a analitičari upozoravaju da bi svaka nova eskalacija mogla brzo ponovo poremetiti kretanje cijena energenata.