Je li na pomolu trgovinski rat: EU priprema veliki odgovor Kini
Evropska unija priprema nova pravila prema kojima bi evropske kompanije morale ključne komponente nabavljati od najmanje tri različita dobavljača, a sve kako bi smanjile ovisnost Evrope o Kini.
Pravila bi se odnosila na nekoliko važnih sektora, piše Financial Times, poput hemijske industrije i proizvodnje industrijskih mašina, koji se već dugo žale na sve veći priljev jeftinih kineskih proizvoda. Brisel ove mjere priprema kao odgovor na kineska ograničenja izvoza važnih tehnologija i sirovina.
Prema evropskom planu, kompanije više ne bi smjele nabavljati većinu ključnih dijelova od samo jednog dobavljača. Gornja granica trebala bi biti između 30 i 40 posto ukupne nabavke. Preostale komponente morale bi dolaziti od najmanje tri različita dobavljača, koji pritom ne bi smjeli svi biti iz iste države.
Evropski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič time želi smanjiti veliki trgovinski deficit Evropske unije s Kinom, koji doseže oko milijardu eura dnevno, te zaštititi evropske kompanije od kineskog korištenja trgovine kao političkog i ekonomskog pritiska, tvrde za Financial Times evropski dužnosnici.
Koliko Evropa ovisi o kineskim sirovinama pokazalo se prošle godine, kada su neke evropske automobilske fabrike morale privremeno zaustaviti proizvodnju nakon što je Kina ograničila izvoz magneta od rijetkih metala i drugih važnih komponenti. Zbog toga Brisel priprema i novi val kaznenih carina na kineske hemikalije i industrijske strojeve kako bi usporio nagli rast jeftinog uvoza iz Kine, koji snažno pogađa evropske proizvođače.
Dužnosnici EU upozorili su da su planovi još u ranoj fazi, ali će biti predstavljeni na sastanku Komisije posvećenom Kini 29. maja. Ako povjerenici daju zeleno svjetlo, detaljan prijedlog mogao bi potom potvrditi summit čelnika EU krajem juna.
Jedan evropski dužnosnik naglasio je da nove mjere nisu usmjerene isključivo protiv Kine. Problem je, kaže, i to što Evropa kod nekih važnih sirovina i hemijskih materijala ovisi o vrlo malom broju zemalja. Primjerice, većina helija dolazi iz SAD i Katara, dok se kobalt uglavnom nabavlja iz Demokratske Republike Kongo i Indonezije.
