Pregovori o NIS-u ulaze u završnu fazu

Srbija je zauzela konačan stav o budućem vlasništvu nad Naftnom industrijom Srbije (NIS) te je Ministarstvu energetike dostavila prijedlog rješenja, a odgovor druge strane očekuje se u ponedjeljak, izjavila je srbijanska ministrica energetike Dubravka Đedović Handanović.

Prema njezinim riječima, tijekom višednevnih pregovora usuglašeno je nekoliko ključnih pitanja, dok je dio tema ostao otvoren.

Broker Branislav Jorgić izjavio je kako će početkom idućeg tjedna biti poznato postoji li prostor za konačni dogovor.

"Konačan odgovor MOL-a očekuje se u ponedjeljak. Srbija je definirala svoje crvene linije, a konačan stav znat će se u ponedjeljak ili utorak“, rekao je Jorgić, prenosi Radiotelevizija Srbije.

Dodao je kako će ishod pregovora pokazati hoće li biti postignut sporazum ili će uslijediti novi pregovarački proces.

"Sve opcije su i dalje otvorene. Potrebno je donijeti odluku i zaključiti ovaj proces ili, u slučaju izostanka dogovora, otvoriti novi krug pregovora“, rekao je.

U središtu pregovora nalazi se rafinerija u Pančevu, koja ima ključnu ulogu u opskrbi tržišta naftnim derivatima.

"Rafinerija u Pančevu pokriva oko 80 posto veleprodaje i oko 50 posto maloprodaje“, naveo je Jorgić.

Ocijenio je kako postoji prostor da rafinerija nastavi normalno poslovati, no da će konačni ishod ovisiti o dogovoru svih uključenih strana.

"Tek nakon dogovora bit će jasno želi li MOL preuzeti NIS u cijelosti ili mu je primarni cilj srbijansko tržište“, rekao je.

Jorgić upozorava da su brojna pitanja i dalje otvorena, uključujući status Petrohemije, budućnost naftnih polja, rudarsku rentu, položaj manjinskih dioničara te budući status NIS-a na burzi.

"Nemamo informacije o tome što će biti s Petrohemijom, naftnim poljima, rudarskom rentom niti s oko 14 posto manjinskih dioničara. Također nije poznato hoće li NIS ostati kompanija na koju će se primjenjivati pravila tržišta kapitala“, rekao je.

Dodao je kako je važno i pitanje prava prvokupa, koje je postojalo u prethodnom ugovoru s Gazpromom.

"Ostaje nejasno hoće li pravo prvokupa ostati dio eventualnog sporazuma s MOL-om, kao i hoće li biti potpisan međudržavni sporazum koji bi uključivao i izgradnju naftovoda od Novog Sada do Mađarske“, rekao je Jorgić.

Podsjetio je i na ranije spominjanje kompanije ADNOC kao potencijalnog partnera.

"Puno se govorilo o ADNOC-u, no sada se više ne spominje. Ostaje pitanje je li ta opcija još uvijek otvorena“, dodao je.

Govoreći o mogućim alternativama u slučaju izostanka dogovora s MOL-om, Jorgić je naveo da Srbija raspolaže i planovima B i C, iako detalji nisu javno poznati.

Među mogućim scenarijima spomenuo je nastavak razgovora s ruskom stranom, pronalazak novog strateškog partnera ili otkup udjela od strane države.

"Jedna od opcija je nastavak razgovora s ruskom stranom kako bi se vidjelo postoji li spremnost za prodaju udjela Srbiji. Druga mogućnost je otvaranje pregovora s drugom naftnom kompanijom, primjerice ADNOC-om“, rekao je.

Dodao je kako postoji i mogućnost da država otkupi"uski udjel po procijenjenoj vrijednosti, no upozorio je da bi takav potez mogao dodatno opteretiti odnose s Moskvom i utjecati na opskrbu plinom i cijene energenata.

Jorgić je naveo i da bi Srbija mogla pokrenuti ponudu za preuzimanje dionica manjinskih dioničara, čime bi povećala svoj vlasnički udio u NIS-u.

"Ako bi država ponudila dovoljno atraktivnu cijenu, mogla bi povećati svoj udio na između 36 i 40 posto, što bi joj omogućilo veći utjecaj na donošenje ključnih odluka“, rekao je.

Izvršni direktor MOL-a za strategiju Gjergj Baca izjavio je kako su pregovori o mogućem preuzimanju NIS-a ušli u najosjetljiviju fazu zbog međunarodnih regulatornih ograničenja i sankcija prema Rusiji.

Prema riječima Jorgića, ključno pitanje odnosi se na usklađenost s pravilima američkog Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC), uključujući model plaćanja kupoprodajne cijene putem posebnog računa pod nadzorom američkih regulatora.

Osim američkog regulatora, za eventualnu transakciju potrebna je i suglasnost europskih i domaćih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja zbog povećane koncentracije na regionalnom tržištu nafte.

"S obzirom na prisutnost MOL-a u Mađarskoj, Slovačkoj, Hrvatskoj i potencijalno Srbiji, potrebna je suglasnost Europske komisije, kao i srbijanske Komisije za zaštitu konkurencije“, zaključio je Jorgić.