Ovo su jedine 2 države na Zemlji koje bi mogle da prežive nuklearnu katastrofu

Kada bi svijet pogodila nuklearna zima izazvana globalnim ratom, udarom asteroida ili erupcijom supervulkana, samo mali broj država imao bi realne šanse da sačuva društvo od potpunog kolapsa.

Prema novoj naučnoj studiji, dvije zemlje izdvojile su se kao mjesta koja bi najvjerovatnije uspjela preživjeti takvu katastrofu i ponovo pokrenuti civilizaciju.

Istraživanje objavljeno u časopisu Risk Analysis pokazalo je da su Australija i Novi Zeland najbolje pripremljeni za scenario u kojem bi ogromne količine dima i prašine blokirale Sunce, izazvale dramatičan pad temperatura i uništile proizvodnju hrane širom planete.

Naučnici su analizirali 38 ostrvskih država i teritorija, pokušavajući utvrditi koje bi imale najveće šanse za opstanak nakon katastrofe koja bi naglo smanjila količinu sunčeve svjetlosti. U obzir su uzeli čak 13 različitih faktora, među kojima su proizvodnja hrane, energetska nezavisnost, infrastruktura, zdravstveni sistem, društvena stabilnost i uticaj klimatskih promjena na poljoprivredu.

Australija je zauzela prvo mjesto zahvaljujući ogromnim poljoprivrednim kapacitetima, velikim energetskim rezervama i razvijenoj infrastrukturi. Njena udaljenost od sjeverne hemisfere, gdje bi se vjerovatno dogodio najveći dio nuklearnog sukoba, dodatno povećava šanse za opstanak, navodi „The Guardian“.

Ipak, istraživači ističu da Australija ima i jednu ozbiljnu slabost. Zbog bliskih vojnih veza sa SAD-om i Velikom Britanijom, vjerovatnije je da bi postala meta u potencijalnom nuklearnom ratu.

U pojedinim aspektima Novi Zeland pokazao se čak otpornijim.

Autori studije navode da ovoj zemlji u prilog ide dugogodišnja politika nenuklearnog statusa, kao i činjenica da bi lakše podnijela nagli pad globalnih temperatura tokom perioda dugotrajne tame.

Profesor Nik Vilson sa Univerziteta Otago u Velingtonu, jedan od autora istraživanja, objasnio je da Novi Zeland proizvodi toliko hrane da bi mogao višestruko prehranjivati svoje stanovništvo čak i kada bi došlo do katastrofalnog pada prinosa.

Prema modelima koje su naučnici koristili, čak i ako bi poljoprivredna proizvodnja pala za 61 posto tokom produžene nuklearne zime, Novi Zeland bi i dalje imao dovoljno hrane za svoje građane.

Ipak, ni ta zemlja nije potpuno bez problema.

Vilson upozorava da Novi Zeland živi u „lažnom osjećaju sigurnosti“, jer u velikoj mjeri zavisi od uvoza goriva, pesticida i poljoprivrednih mašina. Bez globalne trgovine, dugoročno održavanje proizvodnje hrane moglo bi postati ozbiljan izazov.

Pored Australije i Novog Zelanda, među državama koje imaju određene šanse za opstanak našli su se Island, Solomonska Ostrva i Vanuatu. Sve te zemlje imaju mogućnost proizvesti dovoljno hrane za vlastito stanovništvo čak i u uslovima globalne katastrofe.

S druge strane, najveće svjetske sile mogle bi se suočiti s katastrofalnim posljedicama.

Modeli nuklearne zime pokazali su da bi Kina, Rusija i Sjedinjene Američke Države mogle izgubiti čak do 97 posto proizvodnje hrane. U tom scenariju morale bi hitno razvijati nove načine proizvodnje hrane kako bi spriječile masovnu glad.

Istraživači naglašavaju da bi čak i u najgorem mogućem scenariju vjerovatno postojale grupe preživjelih širom svijeta. Međutim, države koje imaju dovoljno hrane, energije i stabilne institucije imale bi najveće šanse da izbjegnu potpuni povratak na predindustrijski način života.