Pljušte reakcije u Europi zbog kontroverzne odluke Norvežana: Zbog Rusije i Irana
Gotovo tri decenije nakon što je zatvorila tri plinska polja, Norveška najavljuje da će ih ponovo otvoriti. Riječ je o energetskoj sigurnosti za Evropu, a Norveška osjeća odgovornost za rješavanje nestašica uzrokovanih ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, poručio je ministar energetike Terje Aasland.
Norveška ima stabilnu proizvodnju plina i nafte te planira zadržati isti nivo proizvodnje do kraja decenije, piše Guardian. Naftu crpe iz 97 nalazišta u moru, od kojih su tri puštena u rad prošle godine. U naredne dvije godine očekuje se više od stotinu naftnih platformi.
Energetska kompanija Equinor, u kojoj država ima udio od 67 posto, navodi da ulaže velike napore kako bi do 2035. godine održala nivo proizvodnje iz 2020. od 1,2 miliona barela dnevno.
Opskrba Evropske unije
Ovosedmična odluka o ponovnom otvaranju plinskih polja Albuskjell, Vest Ekofisk i Tommeliten Gamma u Sjevernom moru, zatvorenih 1998. godine, izazvala je oštre kritike ekologa i Socijalističke ljevice.
Ta tri plinska polja nalaze se na jugu, u blizini velikog polja Ekofisk. Bila su aktivna od 1977. do 1988. godine, a trajno su zatvorena 1998. Procjenjuje se da još sadrže između 90 i 120 miliona barela ekvivalenta nafte u plinu i kondenzatu. Planirano je da budu ponovo otvorena 2028. godine i da rade još dvije decenije, objavio je Financial Times.
Bušotine na Arktiku
Prije ruske invazije na Ukrajinu u Evropi se mnogo govorilo o smanjenju zavisnosti od nafte i plina, a sada nas svakodnevno pitaju možemo li isporučiti još više energenata, rekao je ministar Aasland.
Cilj je povećati proizvodnju koja trenutno pokriva trećinu evropske potrošnje plina. Najveći kupci norveškog plina su Njemačka i Velika Britanija.
Norveška je od Rusije preuzela ulogu glavnog dobavljača plina za mnoge evropske zemlje. Manjinska laburistička vlada ove sedmice objavila je da će do kraja godine ponuditi 70 novih koncesija za istraživanje nafte i plina.
Više od polovine koncesija odnosit će se na lokacije u Barentsovom moru, unutar Arktičkog kruga. Poruka o povećanju proizvodnje kao važnoj usluzi Evropi istovremeno predstavlja i politički signal Briselu, jer Norveška pokušava dobiti određene ustupke od Evropske unije, uključujući priznavanje prava na bušenje na Arktiku.
Ekološke organizacije upozoravaju da svijetu nisu potrebna nova naftna i plinska polja ukoliko želi ostvariti ranije dogovorene klimatske ciljeve.
