Predsjednik SAD-a u posjeti Kini: Trump će od Xi-a tražiti veliku uslugu?

Američki predsjednik Donald Trump i kineski lider Xi Jinping trebali bi se ove sedmice sastati u Pekingu, a važan samit mogao bi oblikovati narednu fazu rivalstva između dvije najveće svjetske sile, pišu američki mediji.

Na dvodnevnom samitu, koji počinje u četvrtak, očekuje se da će razgovarati o ratu u Iranu, trgovini, Tajvanu i drugim spornim pitanjima. Lideri dvije najmoćnije zemlje svijeta posljednji put sastali su se u oktobru u Južnoj Koreji. Rezultat tog samita bio je dogovor da dvije sile zaustave trgovinski rat u kojem je Washington uveo ogromne carine, dok je Peking prijetio obustavom isporuke rijetkih minerala.

Kineski saveznik

Između dva sastanka Trump je uvukao SAD u rat s Iranom, najbližim kineskim partnerom na Bliskom istoku, što je dovelo do svjetske energetske krize. Rat je potrošio velike količine američke municije, pa neki kineski analitičari dovode u pitanje sposobnost SAD-a da brani Tajvan, piše New York Times.

Trump se suočava s velikim nezadovoljstvom Amerikanaca zbog rata u Iranu, koji je doveo do rasta cijena goriva za 50 posto. Prema anketama, nezadovoljstvo doseže nivoe iz vremena rata u Vijetnamu.

Kina je pretrpjela manji udarac zahvaljujući velikim rezervama nafte i strateškom okretanju električnim vozilima i obnovljivim izvorima energije. Ipak, i Kina je ranjiva jer se suočava sa sporijim ekonomskim rastom, rastom cijena energenata i prijetnjom globalne recesije, koja bi dodatno pogodila kinesku ekonomiju zavisnu od izvoza.

Očekuje se da će na dnevnom redu sastanka američkog i kineskog lidera biti i teme povezane s kontrolom tehnologija umjetne inteligencije. Trump i Xi vjerovatno će razgovarati o trgovini i međusobnim ulaganjima. Washington želi da među temama budu kineska kupovina aviona Boeing, američke govedine i soje.

Kina insistira na pitanjima carina, tehnologije i Tajvana, pa će vjerovatno tražiti ublažavanje američkih ograničenja izvoza naprednih poluprovodnika koje Kina treba za modernizaciju industrijskog sektora. Kada je riječ o Tajvanu, cilj Pekinga je podstaći Trumpa da smanji podršku otoku koji Kina smatra dijelom svoje teritorije.

Također se očekuje razgovor o saradnji u kontroli rizika povezanih s umjetnom inteligencijom.

Bivši i sadašnji zvaničnici Pentagona smatraju da je Kina zbog posljedica američkih napada na Iran trenutno u prednosti, navodi Politico. Haotičan pristup ratu i njegove posljedice stvaraju političke probleme Trumpu i unutar SAD-a i u odnosima sa saveznicima.

Bez jasne strategije, rat koji je počeo s ciljem uništenja iranskog nuklearnog programa pretvara se u dugotrajan sukob oko kontrole Hormuškog moreuza.

Ekonomski rat

Očekuje se i da će Trump tražiti od Xija da utiče na Iran kako bi se omogućilo ponovno otvaranje Hormuškog moreuza.

Trump Xija često naziva prijateljem i želi najaviti povećanje kineskih ulaganja u SAD. Ipak, ne očekuje se veliki ekonomski sporazum. Vjerovatnije je produženje postojećeg carinskog sporazuma i niz manjih dogovora o investicijama.

Američki zvaničnici navode da bi se Trump i Xi ove godine mogli sastati čak četiri puta. Samit je za obje sile i način da kupe vrijeme kako bi smanjile međusobnu zavisnost dok se globalno nadmetanje nastavlja.

Kina i SAD sve više jačaju instrumente ekonomskog rata. Kada je američko Ministarstvo finansija u aprilu uvelo sankcije kineskoj rafineriji zbog kupovine iranske nafte, Kina je naredila svojim kompanijama da ih ignorišu.

Američki napad na Iran dodatno je produbio jaz između dvije sile. Xi je prošlog mjeseca kritikovao američko ignorisanje međunarodnog prava, nazvavši ga “povratkom zakonu džungle”.

Kina istovremeno podstiče Iran na pregovore. Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi prošle sedmice sastao se u Pekingu s iranskim kolegom Abasom Arakčijem. Pozvao je na veće napore za otvaranje Hormuškog moreuza, ali je također naglasio da Kina podržava iransko “legitimno pravo na mirnodopsko korištenje nuklearne energije”.

Rekordni izvoz

Trumpova posjeta Kini prvobitno je bila planirana za april, ali je odgođena zbog rata u Iranu. Američki zvaničnici naveli su da je jedan od ciljeva susreta formiranje “odbora za trgovinu” koji bi nadzirao razmjenu robe i pokušao smanjiti američki trgovinski deficit s Kinom.

Trump u Peking dolazi u trenutku kada kineski izvoz i uvoz obaraju rekorde, dok američki trgovinski deficit s Kinom raste.

Kina je u aprilu izvezla robe u vrijednosti 84,8 milijardi dolara više nego što je uvezla, objavila je kineska Glavna carinska uprava.

Izvoz je dodatno porastao i zbog rata s Iranom i zatvaranja Hormuškog moreuza, što je povećalo cijene energenata i ukupnu vrijednost kineskog uvoza.

Prema podacima za april, očekuje se da bi Kina treću godinu zaredom mogla ostvariti godišnji trgovinski suficit od oko bilion dolara. Prošle godine kineski suficit iznosio je 1,19 biliona dolara, čime je oboren prethodni svjetski rekord od 992 milijarde dolara iz 2024. godine.

Ogroman kineski trgovinski suficit nije samo znak ekonomske snage. Djelimično je posljedica slabe domaće potrošnje nakon pucanja nekretninskog balona koji je uništio veliki dio štednje kineske srednje klase.

Kina izvezla 53 posto više električnih automobila

Kina u SAD izvozi tri do pet puta više robe nego što uvozi iz Amerike, pa će jedan od glavnih ciljeva Trumpove posjete biti da uvjeri Xi Jinpinga da više kupuje američke proizvode.

Kineski izvoz u SAD porastao je u aprilu za 11,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, uprkos američkim carinama.

Kineski uvoz iz SAD-a također je rastao, ali sporije – za devet posto.

Zbog toga je kineski suficit u međusobnoj trgovini povećan za 13 posto.

Ukupan izvoz elektronike i mašina porastao je za 20 posto u odnosu na prošlu godinu, dok je izvoz poluprovodnika udvostručen.

Kina je ove godine posebno uspješna u izvozu električnih automobila. U aprilu je njihov izvoz porastao za 52,8 posto u odnosu na april 2025. godine.