Mogao bi se ponoviti scenarij iz bivše Jugoslavije? Stiglo upozorenje
Agencija za evropsku graničnu i obalsku stražu Frontex bit će znatno proširena, potvrdio je zamjenik direktora Lars Gerdes, koji očekuje nove migrantske krize, ali i strahuje od ozbiljnih posljedica rata u Ukrajini. Govoreći za Welt, Gerdes je istakao kako Frontex već sada može pomoći državama članicama u gotovo svemu što rade na vanjskim granicama, ali da se razmatra povećanje operativnih snaga na čak 30.000 službenika.
„Suočavamo se s potpuno novom hibridnom prijetnjom na granicama, poput namjerne instrumentalizacije migranata“, naveo je, dodajući kako se sve više pažnje mora posvetiti novim tehničkim sredstvima, poput dronova i savremenog zračnog nadzora. Nove tehnologije, kako kaže, imaju značajnu ulogu u radu Agencije.
Govoreći o prednostima dronova, istakao je: „Oni mogu ostati u zraku znatno duže i nadzirati veća područja od, naprimjer, helikoptera. Istovremeno senzori i tehnologija kamera postaju sve bolji. Time brže otkrivamo migrantska kretanja, aktivnosti krijumčara ili slučajeve opasnosti na moru.“
Naglasio je i kako postoji opasnost od mogućeg krijumčarenja oružja iz Ukrajine.
„Za to se pripremamo od početka rata. Smatram da je rizik posebno visok nakon primirja ili mira. Tada će u zemlji biti velike količine oružja, municije i eksploziva – i mnogo ljudi kojima treba novac. Moglo bi doći do krijumčarenja oružja u velikim razmjerama. To bi mogao postati sigurnosni problem za Evropu, posebno ako ratno oružje dospije u kriminalne mreže ili čak do terorista“, upozorio je.
Potvrdio je i kako je moguć scenarij sličan onome nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji, ali u mnogo većem obimu.
„To je sasvim moguće, ali ovaj put i s oružjem najnovije generacije. Na to se moramo preventivno pripremiti. Zato smo već sada snažno prisutni na zapadnoj granici Ukrajine sa snagama koje su dodatno obučene. Situaciju vrlo pažljivo pratimo“, rekao je.
Iako naglašava kako se vanjske granice Evrope na kojima je pritisak najveći stalno mijenjaju, Gerdes je za Welt izjavio da je situacija trenutno posebno dinamična na istoku – u Poljskoj, Finskoj i baltičkim državama.
„Tamo vidimo hibridne prijetnje, odnosno instrumentalizaciju migracija od strane državnih aktera poput Bjelorusije i Rusije. Istovremeno stalno dolazi do preusmjeravanja migrantskih ruta. Kada se jedna ruta zatvori, pritisak se premješta negdje drugo“, zaključio je.
