Predstavljen najveći svjetski teretni brod, može neprekidno ploviti deceniju bez dopunjavanja goriva

Predstavljen je revolucionarni teretni brod koji se pokreće „misterioznom nuklearnom tehnologijom“ od koje je Zapad odustao prije nekoliko decenija. Bez potrebe za dopunjavanjem gorivom godinama, ovaj tihi div mogao bi preokrenuti globalnu trgovinu i energetsku dominaciju.

Kina je predstavila koncept onoga što bi mogao postati najnapredniji svjetski teretni brod na nuklearni pogon — brod za 14.000 kontejnera koji ne pokreće uranijum, već torijum, radioaktivni metal koji se dugo smatra čistijom i sigurnijom nuklearnom alternativom. Reaktor u njegovoj srži je sistem rastopljene soli koji radi na toplotnoj snazi od 200 megavata, istoj kao ona koju koriste nuklearne podmornice klase Seawolf američke mornarice.

Pogonski sistem broda, koji je detaljno predstavio Hu Keyi, glavni inženjer kompanije Jiangnan Shipbuilding Group, odražava širu kinesku strategiju preskakanja zapadne brodarske i energetske infrastrukture ulaganjem u nuklearne tehnologije zasnovane na torijumu. Ovi napori poklapaju se s agresivnim nastojanjima Kine za energetskom nezavisnošću i pomorskom dominacijom.

Teretni brod na torijum nije samo naučno dostignuće — to je i snažan geopolitički signal. Ako bude realizovan, mogao bi drastično smanjiti ugljični otisak pomorskog transporta, eliminisati potrebu za redovnim dopunjavanjem gorivom i omogućiti dugotrajne autonomne operacije na okeanima. Ipak, projekat je i dalje opterećen velikim inženjerskim, finansijskim i političkim izazovima.

Reaktor sa rastopljenom soli na torijum (TMSR) ne pokreće direktno brod. Umjesto toga, koristi superkritični CO₂ generator kroz Braytonov ciklus, koji pretvara toplotnu energiju u 50 megavata električne energije. Efikasnost sistema dostiže između 45 i 50 posto, što je znatno više od približno 33 posto koliko postižu klasični nuklearni sistemi zasnovani na pari.

Reaktor radi pod atmosferskim pritiskom i ne zahtijeva vodu za hlađenje, čime se uklanja potreba za velikim pomoćnim sistemima te značajno smanjuju buka i termalni potpis broda. Dizajn uključuje dva pasivna sistema za odvođenje toplote i sigurnosnu komoru u kojoj se rastopljeno gorivo automatski stvrdnjava u slučaju pregrijavanja, zadržavajući radioaktivni materijal bez potrebe za ljudskom intervencijom.

Koncept nuklearnog kontejnerskog broda prvi put je predstavljen još 2023. godine u brodogradilištu Jiangnan. Reaktorski modul ima zatvoreni operativni vijek od deset godina, nakon čega se kompletan modul uklanja i zamjenjuje novim, umjesto da se gorivo dopunjava na licu mjesta. Time se smanjuje rizik od izloženosti radijaciji i pojednostavljuje održavanje.

Projekt se direktno nadovezuje na kineski kopneni reaktor sa rastopljenom soli torijuma u pustinji Gobi, koji je 2025. godine postao prvi na svijetu s dugoročnim stabilnim radom. Taj pilot-projekat dokazao je mogućnost pretvaranja torijuma u uranijum-233, što se decenijama smatralo jednim od ključnih tehnoloških izazova nuklearne industrije.

Kina dodatno ulaže u druge pomorske sisteme zasnovane na torijumu, uključujući tanker klase Suezmax i plutajuće nuklearne elektrane. Sve to ukazuje na dugoročan plan stvaranja čitavog pomorskog ekosistema pokretanog ovom tehnologijom.

Ipak, brod je još uvijek samo koncept. Ne postoji potvrđen datum izgradnje, a regulatorne prepreke ostaju ogromne. Mnoge države i luke izrazito su oprezne prema civilnim nuklearnim plovilima, bez obzira na tip reaktora. Međunarodna pomorska organizacija još nema jedinstven globalni okvir za komercijalne brodove na nuklearni pogon, a dodatni problem predstavljaju osiguranje, obuka posada i zbrinjavanje reaktorskih modula.

Troškovi su također veliki izazov. Nuklearni brodovi su znatno skuplji za gradnju i održavanje od konvencionalnih, čak i kada nude dugoročnu energetsku prednost.

Ideja o brodovima na torijum nije nova. Sjedinjene Američke Države eksperimentisale su s ovom tehnologijom još šezdesetih godina prošlog stoljeća, ali su projekti napušteni zbog tehničkih poteškoća i visokih troškova. Kina sada pokušava ono što nijedna država do sada nije uspjela — pretvoriti torijumsku nuklearnu tehnologiju u praktičan i komercijalno održiv sistem za globalni pomorski transport.

Ako projekat uspije, mogao bi promijeniti pravila svjetske trgovine, smanjiti emisije i Kini dati ogromnu stratešku prednost na morima. Ako propadne, potvrdit će stare sumnje da torijum, uprkos velikim obećanjima, i dalje nije spreman za široku primjenu.