Njemačka i Europa trenutno imaju puno opasniji problem od povlačenja američkih vojnika
Iako su njemački dužnosnici odluku predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju 5000 američkih vojnika iz zemlje ocijenili simboličnom, analitičari upozoravaju da sve dublji transatlantski jaz prijeti da evropsku ekonomiju i sigurnost ostavi opasno ranjivima.
Prema njihovim procjenama, Trumpovo najnovije povećanje carina na evropske automobile, njegov očigledan zaokret u planovima za stacioniranje dalekometnih projektila u Njemačkoj, kao i ekonomske i vojne posljedice rata u Iranu, imat će daleko veći utjecaj na regiju.
Visoki američki odbrambeni zvaničnici potvrdili su da će Pentagon u narednih šest do dvanaest mjeseci povući jednu vojnu brigadu iz Njemačke. Odluka dolazi nekoliko dana nakon što je njemački kancelar Friedrich Merz izjavio da Sjedinjene Države djeluju bez jasne izlazne strategije u Iranu te da Teheran ponižava Ameriku u pregovorima.
Najavljeno povlačenje predstavlja oko 14 posto od približno 36.000 američkih vojnika trenutno raspoređenih u zemlji, što nije značajno odstupanje od uobičajenih rotacija i znatno je manje od pokušaja smanjenja za 12.000 vojnika tokom Trumpovog prvog mandata.
Njemačka ostaje ključno čvorište američke vojne prisutnosti u Evropi, gdje je ukupno raspoređeno oko 85.000 vojnika. Mreža baza omogućava Washingtonu globalno projektovanje vojne moći. Zračna baza Ramstein ima posebno važnu ulogu kao logistički centar za operacije u Afganistanu, Iraku, ali i nedavno u Iranu.
Većina američkih vojnika u Njemačkoj zapravo služi globalnim operacijama, a ne direktnoj odbrani same zemlje.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius izjavio je da je ovakav potez bio očekivan i naglasio da Evropa već radi na popunjavanju nastalog vakuuma, dodajući da je Njemačka „na dobrom putu“.
Iz NATO-a su poručili da sarađuju sa Sjedinjenim Državama kako bi razumjeli detalje odluke i da ovaj potez dodatno naglašava potrebu za većim evropskim ulaganjima u odbranu.
Mnogo veći razlog za zabrinutost predstavlja odluka SAD-a da odustane od raspoređivanja projektila Tomahawk i hipersoničnog sistema Dark Eagle u Njemačkoj. Taj sporazum je ranije postignut s ciljem odvraćanja Rusije nakon invazije na Ukrajinu.
Analitičari upozoravaju da je upravo ovaj potez ozbiljniji od samog smanjenja broja vojnika jer ostavlja prazninu u ključnim odbrambenim kapacitetima. Evropske zemlje, iako jačaju vlastite snage, još uvijek nemaju razvijene takve sposobnosti.
Odluka o zadržavanju tih sistema u SAD-u tumači se i kao signal smanjenja napetosti između Trumpove administracije i ruskog predsjednika Vladimira Putina. To dolazi nakon ublažavanja sankcija Rusiji u kontekstu krize izazvane zatvaranjem Hormuškog moreuza.
Evropski lideri smatraju da takvi potezi slabe napore za postizanje prekida vatre između Ukrajine i Rusije.
Pod vodstvom kancelara Merza, Njemačka ubrzano povećava vojnu potrošnju i modernizuje Bundeswehr s ciljem da do 2029. postane vodeća konvencionalna vojna sila u Evropi. Također je postignut sporazum s Francuskom kojim se djelimično nadopunjuje američki nuklearni kišobran.
Ipak, ključni problem ostaje zavisnost Evrope od američke vojne industrije, posebno u segmentima poput protivzračne odbrane i dalekometnog naoružanja.
Dodatni pritisak dolazi i iz ekonomskog sektora. Njemačka ekonomija trpi posljedice američkih carina, posebno na automobile, čime se dodatno otežava finansiranje povećanih vojnih izdvajanja.
Izvoz u SAD, koji je bio ključan za kompenzaciju gubitaka na kineskom tržištu, značajno je opao nakon početka trgovinskog sukoba. Iako je postignut trgovinski sporazum između EU i SAD-a, dodatne carine na čelik i aluminij i dalje opterećuju njemačku industriju.
Situaciju dodatno pogoršava rast cijena energije nakon sukoba u Iranu, što je natjeralo vladu da snizi već skromne prognoze ekonomskog rasta za 2026. godinu. Povjerenje u poslovni sektor palo je na najniži nivo u posljednjih šest godina.
U tom kontekstu, povećanje carina na evropske automobile s 15 na 25 posto predstavlja dodatni udar na ionako oslabljenu njemačku industriju, što u konačnici povećava i sigurnosne rizike jer direktno utiče na sposobnost države da finansira odbranu.
Krstareći projektil Tomahawk predstavlja dugodometno precizno oružje koje može pogoditi ciljeve na udaljenosti većoj od 1000 kilometara, dok hipersonični sistem Dark Eagle dostiže višestruko veće brzine od zvuka, što ga čini izuzetno teškim za presretanje.
Kombinacija ta dva sistema trebala je osigurati snažan faktor odvraćanja u Evropi. Njihovo odsustvo sada otvara pitanje koliko je kontinent spreman da samostalno odgovori na potencijalne sigurnosne prijetnje.
