Trump je bijesan na Merza, čini se da će povući potez od kojeg Europa strahuje godinama
Spor između njemačkog kancelara Friedricha Merza i američkog predsjednika Donalda Trumpa dodatno se zaoštrava nakon što je Trump najavio mogućnost smanjenja ili povlačenja američkih trupa iz Njemačke, uz tvrdnju da bi odluka mogla biti donesena „uskoro“. Najava je objavljena na njegovoj platformi Truth Social, a dolazi nakon njegovih oštrih kritika na račun Merza zbog njegovih izjava o američkoj politici prema Iranu.
Trump je Merza optužio da „nema pojma o čemu govori“ i tvrdio da Njemačka ekonomski slabi, uz dodatnu tezu da se njemački kancelar slaže s pogrešnim procjenama o iranskom nuklearnom programu, iako za takvu tvrdnju nema potvrde. Sukob se nadovezuje na širi kontekst neslaganja oko američkih vojnih operacija i pristupa ratu u Iranu, gdje je Merz ranije kritizirao Washington zbog, kako je rekao, nedostatka jasne strategije izlaska iz sukoba.
Prema podacima američke vojske, u Europi je raspoređeno oko 86.000 američkih vojnika, od čega približno 39.000 u Njemačkoj. Taj broj se mijenja zbog rotacija i vojnih vježbi. Njemačka je pritom jedno od ključnih središta američke vojne prisutnosti u Europi, posebno kroz baze poput Ramsteina i zapovjedništvo EUCOM u Stuttgartu.
Američke trupe u Njemačkoj imaju i snažan ekonomski utjecaj na lokalne zajednice. Samo baza Ramstein generira stotine milijuna eura godišnje kroz plaće, ugovore i lokalnu potrošnju, uz značajan broj radnih mjesta koja direktno ili indirektno ovise o američkoj vojnoj prisutnosti. Uz to, u blizini se razvijaju dodatni vojni kapaciteti, uključujući novu američku vojnu bolnicu.
Trump je i ranije, tokom prvog mandata, najavljivao povlačenje dijela vojnika iz Njemačke, što je tada zaustavljeno dolaskom administracije Joea Bidena. Tada je razlog bio nezadovoljstvo razinom njemačkih izdvajanja za odbranu.
Sadašnji spor dodatno je opterećen političkim tenzijama. Merz pokušava ublažiti situaciju i javno naglašava da su odnosi s Trumpom i dalje funkcionalni, iako priznaje razlike u stavovima. Istovremeno, iz Washingtona dolaze signali da se razmatraju različite opcije vojnog pregrupisavanja, uključujući i moguće smanjenje prisutnosti u Europi.
U pozadini svega nalazi se širi problem transatlantskih odnosa, posebno oko rata u Ukrajini i Iranu, gdje se sve više vidi razilaženje između američke i evropske politike. U tom okviru, pitanje američkih trupa u Njemačkoj postaje i sigurnosno i političko i ekonomsko pitanje, s potencijalno dugoročnim posljedicama za NATO strukturu i evropsku odbranu.
