Trampove izjave uznemirile Baltik: Spremaju se za najgore

Donald Tramp (Donald Trump) ponovo je doveo u pitanje ulogu i postojanje NATO-a, što s posebnom zabrinutošću prate zemlje baltičke regije, piše Deutsche Welle.

Tokom proteklih sedmica rata Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana, nekoliko članica NATO-a odlučilo je ostati po strani. Dok su pojedini američki saveznici oprezno uskratili podršku vojnoj akciji, a drugi čak zabranili korištenje svoje vojne infrastrukture, baltičke države zauzele su znatno drugačiji stav.

Podrška operaciji "Epski bijes"
Sve tri zemlje opisale su operaciju "Epski bijes" kao razumljivu, uzimajući u obzir iranski nuklearni program, prijetnje susjednim državama i podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu, kako je naveo latvijski predsjednik Edgars Rinkevičs (Edgars Rinkēvičs). 

Baltički lideri također su pozdravili ubistvo iranskog vrhovnog vođe krajem februara, ističući da u tome vide priliku da iranski narod sam odlučuje o svojoj budućnosti. 

Estonija je signalizirala spremnost da razmotri raspoređivanje svojih brodova za razminiranje u Hormuškom moreuzu, dok je Litvanija otišla i korak dalje, izražavajući spremnost da pošalje trupe kao podršku Vašingtonu, ukoliko takav zahtjev bude upućen.

Obrazloženje ove politike najjasnije je iznio litvanski predsjednik Gitanas Nauseda (Gitanas Nausėda). 

- Ne možemo s jedne strane reći da je prisustvo američkih trupa na teritoriji Litvanije nešto što se podrazumijeva i uzimati to zdravo za gotovo, a kada se od nas traži da doprinesemo međunarodnim misijama, reći da se to nas ne tiče - rekao je Nauseda litvanskim medijima.

Baltičke države podršku Sjedinjenih Američkih Država, kao najvažnijeg saveznika, smatraju ključnom za vlastitu sigurnost, posebno u kontekstu prijetnje iz Rusije.

Upozorenja iz Rusije
Ove sedmice glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova upozorila je baltičke zemlje na "ozbiljne posljedice" zbog navodne upotrebe njihovog zračnog prostora za napade dronovima na Rusiju, što su sve tri države odlučno negirale.

Od početka sukoba s Iranom, baltičke zemlje ponovo su se profilisale kao "uzorni saveznici". Uz Poljsku i zemlje Zaljeva, tako ih je opisao američki ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth).

Poput Poljske, i baltičke države bile su među prvim članicama NATO-a koje su odgovorile na Trampov poziv za povećanje izdvajanja za odbranu, te su danas među vodećima u savezu. Poljska je 2025. godine izdvojila 4,5 posto BDP-a za odbranu, Litvanija 4 posto, Latvija 3,7 posto, a Estonija 3,4 posto. Za poređenje, Sjedinjene Američke Države izdvojile su 3,2 posto BDP-a.

Sergejs Potapkins (Sergejs Potapkins) iz Latvijskog instituta za međunarodne odnose opisao je ovu politiku kao "ustaljeni prepoznatljivi stil", usmjeren na "pokušaj da se ne iritira Donald Tramp kako bi se pristup prema baltičkim državama, koji postoji od 2022. godine, održao što duže".

Aktuelni pristup zasniva se na odvraćanju kroz demonstraciju snage, uz pretpostavku da se protivnik neće usuditi napasti članice NATO-a ako procijeni da ne može ostvariti svoje ciljeve. Kao što su bivši američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) i evropski lideri više puta isticali, NATO je spreman braniti svaki pedalj svoje teritorije.

Trampove skeptične izjave o obavezama prema saveznicima nisu iznenadile baltičke države. Istraživanje provedeno 2025. godine u Latviji pokazalo je da samo 43 posto ispitanika vjeruje ili je sklono vjerovati da bi NATO branio zemlju u slučaju napada, dok 41 posto smatra da je to malo vjerovatno.

Razvoj vojske
Ova svijest o vlastitoj odgovornosti potaknula je razvoj nacionalnih gardi u baltičkim državama, koje predstavljaju dobrovoljne odbrambene snage zadužene za sprječavanje okupacije u slučaju ruskog napada.

Sigita Struberga (Sigita Struberga), generalna sekretarka Latvijske transatlantske organizacije, izjavila je da građani sve više shvataju da ne postoji zasebna vojska NATO-a, već da smo "NATO mi".

- Uzimajući u obzir broj onih koji služe obavezni vojni rok i profesionalnu vojsku, taj broj i dalje nije dovoljan. Potrebna nam je Nacionalna garda - rekla je Struberga za DW.

Kao dio priprema za moguće smanjenje uloge Sjedinjenih Američkih Država u NATO-u, Potapkins ukazuje na raspoređivanje savezničkih vojnih kontingenata iz drugih zemalja u baltičkim državama. Takve snage već su prisutne u svakoj od njih.

U Litvaniji to uključuje njemačku 45. oklopnu brigadu, koja trenutno broji oko 1.800 vojnika, uz planove da do 2027. godine naraste na 4.800 vojnika i 200 pripadnika civilnog osoblja.

U Latviji je raspoređena kanadska multinacionalna brigada s oko 2.000 vojnika, dok je u Estoniji stacionirano oko 1.500 pripadnika multinacionalne borbene grupe pod vodstvom Ujedinjenog Kraljevstva.

- Povećanje kontingenta sada je glavni prioritet i za diplomate i za vojsku u razgovorima s partnerima. Ovo je jedan od onih slučajeva kada je više bolje - naglašava Potapkins.

On također upozorava da bi baltičke države morale ubrzano razvijati vojnu infrastrukturu u slučaju da Sjedinjene Američke Države promijene svoju ulogu unutar NATO-a. U tom scenariju, ostali saveznici mogli bi se prvenstveno fokusirati na vlastitu sigurnost.