SAVEZ POD PRITISKOM: "Trump u NATO-u očito želi vazale, a ne saveznike..."
Piše: Đuro Kozar (Oslobođenje)
NATO je osnovan 4. travnja 1949. u Washingtonu, potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora, s ciljem kolektivne obrane i ne samo što još nitko nije napustio Savez nego mu je 2024. pristupila i Švedska kao 32. članica – a Donald Trump prijeti da će, zbog pasivnosti saveznika, SAD povući iz njega. Da li su prerogative američkog predsjednika tolike da, bez odobrenja Kongresa i Senata, inokosno može o tome odlučiti? Naravno da nisu, ali Trump je u svom drugom predsjedničkom mandatu SAD izveo iz 66 međunarodnih organizacija, a u Ujedinjenim narodima samo je ostao u Vijeću sigurnosti, kao jedna od pet stalnih članica. Što se tiče napuštanja NATO-a, američko zakonodavstvo takav potez mu uveliko otežava. Naime, zakon o nacionalnoj obrani iz 2024. godine, koji je potpisao Joe Biden, zabranjuje predsjedniku da povuče SAD iz NATO-a bez dvotrećinske većine u Senatu ili akta Kongresa. Trump bi mogao tvrditi da je raskid ugovora isključiva ovlast izvršne vlasti, no takav bi potez izazvao veliku sudsku bitku i vjerojatno ustavnu krizu. Pojedini američki analitičari tvrde da ni uz jedinstvenu podršku republikanaca Trump ne bi mogao progurati svoju odluku bez glasova demokrata, najmanje 14 njih, pod uvjetom da su svi republikanski senatori prisutni. Ako bi Trump pokušao povući SAD iz NATO-a bez odobrenja Kongresa, prekršio bi Statut.
Zapravo, ključno pitanje nije može li američki predsjednik formalno povući Sjedinjene Države iz NATO-a, nego može li Savez učiniti nefunkcionalnim bez formalnog izlaska, a to je ono što Trump već i radi. Drugim riječima, NATO možda pravno opstane, ali bez povjerenja u američku zaštitu njegova temeljna svrha zbog koje je osnovan, a to je odvraćanje, ozbiljno je narušena. Na početku godine dodatno je podrivao temelje NATO-a izjavama o mogućnosti američkog preuzimanja Grenlanda, koji je dio Kraljevine Danske, čime je otvorio pitanje odnosa prema teritorijalnom integritetu među saveznicima. Tada su druge članice NATO-a rasporedile svoje vojne snage na ovom otoku okovanom ledom i Trump je morao odustati od vojnog zauzimanja Grenlanda. Potom je dobio odbijenicu od saveznika da mu pomognu u deblokadi Hormuškog tjesnaca, uz obrazloženje da je NATO obrambeni, a ne agresivni savez. Trump u NATO-u očito želi vazale, a ne saveznike – sebe promatra kao lidera koji izdaje zapovijedi koje se imaju striktno izvršavati, a europski lideri nisu ispunili njegova očekivanja. Frustriran time ponovio je da je NATO tigar od papira naglašavajući da se “ruski predsjednik Vladimir Putin ne boji NATO-a, nego da se plaši nas Amerikanca i to jako. To mi je često govorio”, rekao je.
Profesor dr. Alija Kožljak, koji je u činu brigadira, od 2013. do 2018. šef vojnog dijela Misije BiH pri NATO-u u Bruxellesu, tvrdi da sama retorika kojom se Sjevernoatlantski savez naziva tigrom od papira nanosi veliku štetu onome što je srž tog saveza – povjerenju u članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora o kolektivnoj obrani. Ističe da je suština jamstva kolektivne obrane u tome da potencijalni protivnik vjeruje u to, a ako se to povjerenje poljulja, upitna je cijela ideja savezništva. Hrvatski umirovljeni admiral Robert Hranj, koji je također bio diplomata u NATO-u, naglašava da je članak 5. ugovora do sada samo jednom aktiviran, nakon što su se 11. rujna 2001. godine dogodili teroristički napadi na Svjetski trgovački centar u New Yorku i na Pentagon. Ova zlodjela je tada NATO proglasio napadom na cijeli Savez i njegove članice su se, u sklopu vojne misije, uključile u borbu SAD-a protiv terorista i Afganistana, ali i širom svijeta. Hranj se nada da će SAD ostati unutra i da će se Savez vremenom vratiti na razinu kohezije u kojoj su članice uživale posljednjih više od 80 godina.
Dio geopolitičkih eksperta i vojnih stručnjaka smatra da NATO može preživjeti i bez Sjedinjenih Američkih Država, samo kad europske članice počnu vjerovati u to, i zaključuju da je Savez daleko od nemoćnog aktera, s više od milijun vojnika i modernim oružjem koje ima na raspolaganju 31 članica. Većina analitičara složna je u tome da Savez u Europi ima bogatstvo i tehnološko znanje da se obrani bez SAD-a, a s tim u svezi europski izvršni direktor Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) Ben Schreer za CNN je rekao: “Ako se europske zemlje ujedine i kupe pravu opremu, Europa bi mogla predstavljati ozbiljno konvencionalno i nuklearno odvraćanje za Rusiju. Europa sama još ima kapacitet da prikupi resurse koji bi joj bili potrebni da se obrani, samo je pitanje je li to voljna učiniti”. Izgleda da će o tome najprije odlučiti dvije europske nuklearne sile Velika Britaniija i Francuska, kao i Njemačka, koje već nekoliko godina promoviraju formiranje europske vojske, ali do sada konkretno, na tome planu, ništa nisu uradile.
