Iran navodno pristao na sporazum s Amerikom: Dramatičan preokret na Bliskom istoku
Iran je navodno spreman da pristane na petogodišnje zamrzavanje svog nuklearnog programa, dok Sjedinjene Američke Države traže znatno duži moratorijum, objavio je Njujork tajms, pozivajući se na detalje sa diplomatskih sastanaka u Pakistanu.
Prema tim navodima, Teheran i Vašington prešli su sa opštih političkih poruka na razgovore o konkretnim rokovima za obustavu iranske nuklearne aktivnosti, što ukazuje na ulazak pregovora u osjetljiviju i sadržajniju fazu, piše Njujork tajms.
Na sastancima je, kako se navodi, otvoreno pitanje trajanja eventualnog prekida iranskih nuklearnih aktivnosti. Vašington insistira na dvadesetogodišnjem moratorijumu, dok je Teheran navodno izrazio spremnost da obogaćivanje uranijuma zamrzne na period do pet godina.
Jedna od glavnih tačaka neslaganja jeste sudbina već postojećih iranskih zaliha nuklearnog goriva. Sjedinjene Američke Države zahtijevaju da iz Irana bude izvezeno 440 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto.
Sa druge strane, iranski predstavnici poručuju da taj materijal mora da ostane unutar zemlje, ali istovremeno nude mogućnost njegovog značajnog razblaživanja, kako bi bila uklonjena mogućnost njegove upotrebe za pravljenje nuklearnog oružja.
Upravo je pitanje postojećih zaliha, prema svemu sudeći, postalo centralna prepreka u daljim razgovorima, pošto obje strane pokušavaju da zadrže svoje ključne bezbjednosne i političke pozicije.
Bijela kuća potvrdila razgovore
Bijela kuća potvrdila je da se razgovori vode i da Vašington želi novu rundu konsultacija sa Iranom. Prema preliminarnim informacijama, naredni susret zakazan je za četvrtak.
Ova potvrda dodatno pojačava značaj pregovora, jer pokazuje da uprkos dubokim razlikama između dvije strane i dalje postoji spremnost da se traži model za privremeno ili dugoročnije ograničavanje iranskog nuklearnog programa.
Pregovori Irana i SAD o zamrzavanju nuklearnih aktivnosti mogli bi zato u narednim danima da postanu jedno od ključnih pitanja globalne bezbednosti, posebno zbog spora oko obogaćenog uranijuma i rokova na koje bi Teheran pristao.
