Meteorolozi sve zabrinutije gledaju u nebo: Prognoze za ljeto koje dolazi ne slute na dobro
Ako su vam prethodna ljeta bila previše topla, meteorolozi upozoravaju da bi ono što dolazi moglo biti još intenzivnije i znatno nepredvidivije.
U posljednjih jedanaest godina zabilježene su najviše globalne temperature otkako postoje mjerenja. Na vrhu liste nalazi se 2024. godina, odmah iza nje 2023, dok je 2025. zauzela treće mjesto, pokazuju podaci evropskog programa Copernicus i istraživačke organizacije Berkeley Earth. Dodatno zabrinjava činjenica da je 2025. bila obilježena dugotrajnim i do sada nezabilježenim talasima ekstremne vrućine. Prema procjenama meteorologa, ni 2026. neće donijeti olakšanje.
Opasno približavanje kritičnoj granici
Podaci Copernicusa pokazuju da je 2025. bila tek neznatno hladnija od 2023. godine – razlika iznosi svega 0,01 stepen. Britanski Met Office potvrđuje da je riječ o trećoj najtoplijoj godini od 1850. godine, kada su počela sistematska mjerenja.
Još alarmantnije je to što su globalne temperature tri godine zaredom premašile prag od 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijski period. Naučnici iz Berkeley Eartha upozoravaju da je zagrijavanje između 2023. i 2025. bilo izuzetno naglo, što jasno pokazuje da klimatske promjene ulaze u novu, intenzivniju fazu.
Pariz pod pritiskom stvarnosti
Pariški klimatski sporazum iz 2015. godine postavio je cilj da se globalno zagrijavanje zadrži znatno ispod 2 stepena, uz nastojanje da se ograniči na 1,5. Naučna zajednica godinama naglašava da je upravo ta granica ključna kako bi se izbjegle najteže posljedice po planetu.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je da je prekoračenje ove granice vjerovatno neizbježno, ali da i dalje postoji prostor da se ublaže posljedice – pod uslovom da se emisije gasova s efektom staklene bašte hitno i značajno smanje. Prema procjenama Copernicusa, granica od 1,5 stepeni mogla bi biti dostignuta već do kraja ove decenije, znatno ranije nego što se ranije mislilo.
Politika dodatno komplikuje borbu
Napori u borbi protiv klimatskih promjena dodatno su uzdrmani političkim odlukama. Izjava američkog predsjednika Donalda Trampa da će Sjedinjene Države istupiti iz ključnog klimatskog sporazuma UN unijela je novu dozu neizvjesnosti u globalne napore.
U 2025. godini prosječna temperatura na planeti bila je 1,47 stepeni viša nego u predindustrijskom periodu. Čak 770 miliona ljudi živjelo je u uslovima rekordne vrućine, dok nijedan dio svijeta nije zabilježio rekordno hladnu godinu. Antarktik je imao najtopliju godinu do sada, a Arktik drugu najtopliju. Najizraženiji temperaturni ekstremi zabilježeni su u Centralnoj Aziji, regiji Sahela i sjevernoj Evropi.
Ekstremi postaju nova normalnost
Godinu su obilježili snažni toplotni talasi, cikloni i oluje širom Evrope, Azije i Sjeverne Amerike, kao i razorni šumski požari u Španiji, Kanadi i Kaliforniji. Naučnici upozoravaju da globalno zagrijavanje ne samo da povećava učestalost ovih pojava, već i njihovu razornu snagu.
Šta donosi 2026. godina
Prema prognozama, negativan trend neće stati. Direktor Copernicusa Karlo Buontempo upozorava da bi eventualna pojava fenomena El Ninjo mogla dodatno povećati temperature i učiniti 2026. još jednom rekordnom godinom. Procjene Berkeley Eartha idu u istom smjeru – velika je vjerovatnoća da se 2026. nađe među četiri najtoplije godine u historiji mjerenja.
Istovremeno, napori za smanjenje emisija stagniraju. U Sjedinjenim Državama emisije ponovo rastu, dijelom zbog veće potrošnje energije tokom hladnijih zima, ali i zbog ubrzanog razvoja tehnologija poput vještačke inteligencije. Povećana upotreba uglja poništila je raniji napredak, a sličan trend usporavanja bilježi se i u Njemačkoj i Francuskoj.
Stručnjaci upozoravaju i na dodatne faktore koji doprinose zagrijavanju. Promjene u sastavu brodskog goriva smanjile su emisije sumpor-dioksida, koji inače reflektuje sunčevu svjetlost i ima efekat hlađenja, čime je nehotice uklonjen jedan od „zaštitnih slojeva“ planete.
Posljedice koje tek dolaze
Ako temperature nastave prelaziti granicu od 1,5 stepeni tokom dužeg perioda, posljedice će biti još ozbiljnije. Očekuju se duži i intenzivniji toplotni talasi, snažnije oluje i razorne poplave.
Već sada su posljedice vidljive. Šumski požari u Evropi tokom 2025. proizveli su rekordne emisije, dok su klimatske promjene dodatno pogoršale niz katastrofa – od razornog uragana Melisa do katastrofalnih poplava u Pakistanu, u kojima je stradalo više od hiljadu ljudi.
Sve ukazuje na isto: svijet ulazi u period u kojem ekstrem više nije izuzetak, već pravilo.
