Finska deveti put zaredom najsretnija nacija na svijetu: Pogledajte na kojem mjestu je BiH
Kad bi sreća bila olimpijska disciplina, nordijske zemlje bi sigurno osvojile mjesto na pobjedničkom postolju.
Zapravo, sva tri mjesta na postolju.
Prema najnovijem izdanju Izvještaja o svjetskoj sreći, tri najsretnije zemlje na svijetu su Finska, Island i Danska, piše CNN:
Finska je proglašena najsretnijom zemljom na svijetu rekordni deveti put zaredom, dok je Island na drugom, a Danska na trećem mjestu rang-liste koju sastavlja Centar za istraživanje blagostanja pri Univerzitetu u Oxfordu, a koja je dio godišnjeg izvještaja o globalnoj sreći.
Kostarika je ostvarila snažan rezultat, zauzevši četvrto mjesto — najviši plasman ikada za neku zemlju iz Latinske Amerike — ali nakon toga se ponovo vraćaju nordijske zemlje, gdje su Švedska i Norveška zauzele peto, odnosno šesto mjesto. Još tri evropske zemlje nalaze se među prvih deset: Nizozemska na sedmom, Luksemburg na devetom i Švicarska na desetom mjestu.
Izrael, jedina zemlja s Bliskog istoka među prvih 20, zauzeo je osmo mjesto.
Sjedinjene Američke Države su ove godine na 23. mjestu, Kanada je zauzela 25., a Ujedinjeno Kraljevstvo 29. mjesto. Ovo je druga uzastopna godina da nijedna od zemalja engleskog govornog područja — SAD, Novi Zeland, Irska, Australija, Kanada ili Ujedinjeno Kraljevstvo — nije među prvih deset.
Da bi se odredio poredak, Gallup World Poll traži od ispitanika u 147 zemalja da ocijene svoje živote koristeći sliku ljestvice, gdje najbolji mogući život ima ocjenu 10, a najgori 0. Svaki ispitanik daje numeričku ocjenu na toj skali, poznatoj kao Cantrilova ljestvica.
Istraživači razmatraju šest faktora, uključujući BDP po stanovniku, očekivani životni vijek, velikodušnost te percepcije slobode i korupcije, kako bi objasnili razlike među zemljama. Rang-lista se temelji na trogodišnjem prosjeku, što ublažava nagle skokove i padove uzrokovane velikim događajima poput rata ili ekonomskih kriza.
Finci su prijavili prosječnu ocjenu od 7,764 za procjenu zadovoljstva životom.
Duboka posvećenost saradnji u Finskoj pomaže objasniti njeno dugotrajno zadržavanje na vrhu liste, rekao je John F. Helliwell, profesor emeritus ekonomije na Univerzitetu British Columbia i jedan od osnivačkih urednika Izvještaja o svjetskoj sreći.
„Uspješna društva sarađuju suočena s nedaćama“, rekao je. „Finci to znaju. A kada imate osjećaj da ste u ovome zajedno, nema granica onome što možete postići.“
Za poređenje, ispitanici iz SAD-a imali su prosječnu ocjenu životnog zadovoljstva od 6,816.
Kriza među mladima
Autori izvještaja počeli su obraćati pažnju na ono što smatraju krizom sreće među mladima, prvi put spomenutom u rangiranju iz 2024. godine.
U najnovijem izdanju, istraživanje je pokazalo da su procjene života među ispitanicima mlađim od 25 godina u SAD-u, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu pale za gotovo cijeli bod na skali od 0 do 10 tokom posljednje decenije — dramatičan pad, posebno jer je prosječno zadovoljstvo mladih u ostatku svijeta poraslo, prema podacima Gallup World Polla.
„To je upečatljiv pad blagostanja među mladima“, rekao je Helliwell. „Jedan od uzroka, posebno u SAD-u, jeste obim i način korištenja društvenih mreža.“
Međutim, istraživanje upozorava da „negativne emocije postaju sve češće u svim dijelovima svijeta“.
Samo tri od šest zemalja engleskog govornog područja ušle su među prvih 20, iako spadaju među najbogatije zemlje svijeta. Novi Zeland je najbolje rangiran, na 11. mjestu, slijede Irska na 13. i Australija na 15. mjestu.
Korištenje interneta je visoko gotovo svuda, uključujući i društvene mreže, pokazalo je istraživanje.
Međutim, ključni faktor naglog pada sreće među mladima je broj sati koje provode na društvenim mrežama ili u igranju videoigara. I dok stručnjaci kažu da je važno ograničiti ukupno vrijeme provedeno na internetu, neki načini korištenja su zdraviji od drugih, poput komunikacije s voljenima i učenja novih vještina.
Na primjer, Helliwell je rekao da je korištenje društvenih mreža visoko među mladima u Latinskoj Americi, ali je njihovo blagostanje snažno i raste.
Istakao je „način na koji koristite društvene mreže“ i dodao da je ključno pitanje „da li su one zaista društvene ili antisocijalne“.
Određena količina korištenja interneta i društvenih mreža nije nužno negativna, rekao je, dodajući: „Čini se da postoji optimalna mjera.“
„Ne želite biti nepovezani, ali ne želite biti ni previše povezani“, rekao je. „Kod interneta, previše je loše.“
Složena slika globalnog blagostanja
Neki trendovi nisu nužno iznenađujući niti novi, bez obzira na utjecaj društvenih mreža. Zemlje na dnu liste, na primjer, često su one s izraženim geopolitičkim sukobima. Afganistan je, na primjer, zauzeo posljednje mjesto, 147., a ispred njega je Sijera Leone.
Bogate zemlje uglavnom i dalje ostvaruju dobre rezultate, iako neke od najbogatijih nisu među prvih 20. Ujedinjeni Arapski Emirati su na 21. mjestu, a Saudijska Arabija na 22., odmah ispred SAD-a.
Ipak, slika sreće koja se pojavljuje je složena, i iako postoji mnogo faktora koje treba uzeti u obzir, prelazak na digitalne načine proizvodnje i konzumiranja informacija je ključan.
„Digitalno doba preoblikuje društvene i emocionalne temelje blagostanja u Evropi“, izjavila je ekonomistica Zeynep Ozkok sa Univerziteta St. Francis Xavier.
„Efekti nisu ni jednolični ni neizbježni: zavise od toga ko ste, društvenog okruženja u kojem živite i digitalnog okruženja koje vas okružuje. Razumijevanje tih interakcija ključno je za razvoj politika koje podržavaju blagostanje u sve više online društvu.“
Gdje će vam se izgubljeni novčanik vratiti netaknut
Iako prijetnja pretjeranog korištenja društvenih mreža postoji, autori studije nisu pesimistični. To je dijelom zato što su zemlje širom svijeta počele uvoditi mjere za zaštitu mladih od opasnosti društvenih mreža.
Helliwell također nalazi nadu u sposobnosti istraživača da prepoznaju trendove koji oblikuju globalnu sreću, naglašavajući osnovne vrijednosti. U najsretnijim zemljama ljudi nisu izgubili iz vida ono što je važno.
Uzmimo, na primjer, pitanje gdje je najbolje izgubiti novčanik. Nije iznenađenje — Finska.
„Svi vole živjeti tamo gdje očekuju da će im se novčanik vratiti pun“, rekao je Helliwell.
Nije iznenađujuće ni to što nordijske zemlje i dalje dominiraju istraživanjem, koje je sada u svojoj 14. godini. Te zemlje u sjevernoj Evropi imaju snažne zdravstvene i obrazovne sisteme koji pružaju ključnu zaštitu u turbulentnom savremenom životu.
Ipak, Helliwell naglašava da ne treba izgubiti iz vida dobrotu koju većina ljudi posjeduje, čak i izvan zemalja na vrhu liste.
„Svijet je pun ljubaznih stranaca“, rekao je. „Ako to znate, to utiče na vas na svaki način.“
Bosna i Hercegovina se smjestila na 47. mjesto, Slovenija je na 18., a Srbija na 30. mjestu.
Kosovo je zauzelo 16. mjesto, Hrvatska je na 70. mjestu.
10 najsretnijih zemalja svijeta 2026.
1. Finska
2. Island
3. Danska
4. Kostarika
5. Švedska
6. Norveška
7. Nizozemska
8. Izrael
9. Luksemburg
10. Švicarska
Na dnu liste
Afganistan je ostao najnesretnija zemlja na svijetu — na 147. mjestu, prema rangiranju. Ostale zemlje na dnu liste su: Bocvana (143.), Zimbabve (144.), Malavi (145.) i Sijera Leone (146.).
