Počinje ljetno računanje vremena: Evo zašto pomjeramo sat i koji dan će trajati kraće

U nedjelju, 29. marta, počinje ljetno računanje vremena. U 2 sata poslije ponoći satovi u većini evropskih zemalja bit će pomjereni za jedan sat unaprijed. Kao i svake godine, mnogi se ponovo pitaju u kojem smjeru treba pomjeriti kazaljke.

U Evropi se pomjeranje sata dešava dva puta godišnje. Posljednje nedjelje u martu prelazi se sa zimskog vremena na ljetno računanje vremena, dok se posljednje nedjelje u oktobru satovi ponovo vraćaju na zimsko vrijeme.

Kada počinje ljetno računanje vremena 2026?

I ove godine satovi će biti pomjereni kao i obično. Ljetno računanje vremena počinje u noći između 28. i 29. marta 2026. godine, kada se kazaljke pomjeraju sa 2 na 3 sata.

Satovi će se ponovo vratiti unazad 25. oktobra 2026. godine, posljednje nedjelje u oktobru.

Da li će pomjeranje sata biti ukinuto?

Evropski parlament je već glasao za ukidanje pomjeranja sata, ali ta odluka još nije konačna. Da bi stupila na snagu, potrebna je i saglasnost Vijeća Evropske unije, koje čine države članice.

Ako dođe do ukidanja, svaka država moći će sama da odluči hoće li trajno ostati na zimskom ili ljetnom vremenu.

"Vremensko ostrvo" u Evropi

U poslijeratnom periodu mnoge zemlje su ponovo ukinule ljetno računanje vremena. Sedamdesetih godina samo je Italija zadržala tu praksu.

Zemlje današnje Evropske unije odlučile su zatim da 1980. godine ponovo uvedu ljetno računanje vremena. Švicarska je u početku odbila da se pridruži, pa je između 1980. i 1981. godine postala svojevrsno "vremensko ostrvo" u Evropi.

Ta situacija je izazivala brojne praktične probleme, posebno u saobraćaju. Zbog toga je Švicarska 1981. godine ipak uskladila vrijeme sa susjednim državama.

Kako lakše zapamtiti pomjeranje sata?

Postoji nekoliko jednostavnih trikova:

• U proljeće sat pomjeramo unaprijed, u jesen unazad.
• U proljeće kazaljke idu sa 2 na 3 sata, a u jesen sa 3 na 2.
• Na engleskom postoji pravilo: "Spring forward, fall back".

Prednosti i mane pomjeranja sata

Kada je sistem prvi put razmatran, mnogi su smatrali da su koristi male.

Poljoprivrednici su također izražavali zabrinutost. Promjena vremena otežava organizaciju poslova poput muže krava i može poremetiti dnevni ritam rada.

S druge strane, mnogi su podržavali duže i svjetlije ljetne večeri, jer omogućavaju ljudima da poslije posla još uvijek obavljaju aktivnosti na otvorenom.

Zdravstveni efekti

Prema nekim procjenama, oko 20 posto Evropljana ima određene zdravstvene tegobe nakon pomjeranja sata. Najčešće se radi o poremećaju bioritma, problemima sa spavanjem, a u pojedinim slučajevima i povećanom riziku od srčanih problema ili problema s cirkulacijom.

Da li ljudi podržavaju pomjeranje sata?

Referendum u Švicarskoj 1978. godine pokazao je da je čak 84 posto građana bilo protiv pomjeranja sata. Slični stavovi postoje i danas u drugim evropskim zemljama – istraživanja pokazuju da je više od 70 posto Nijemaca također protiv ove prakse.