Šok u Washingtonu! Procurili dokumenti Bijele kuće, rat otkrio VELIKU GREŠKU Amerike
Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa potcijenila je razmjere iranske reakcije na napade Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, kao i posljedice koje bi rat mogao izazvati na globalnim energetskim tržištima, piše Njujork tajms, pozivajući se na razgovore s 12 zvaničnika američke administracije i interne dokumente Bijele kuće. Prema njihovim navodima, pojedini članovi administracije privatno su izrazili pesimizam zbog nedostatka jasne strategije za okončanje rata, ali su istovremeno pazili da to ne pokažu direktno predsjedniku, koji je više puta javno izjavio da je operacija potpuno uspješna.
U Vašingtonu se, prema tim izvorima, nije očekivalo da će sukob izazvati ozbiljan poremećaj na svjetskim energetskim tržištima. Međutim, već nakon desetak dana rata postalo je jasno da su procjene bile pogrešne.
Britanski Gardijan navodi da Bijela kuća nije predvidjela relativno očigledne ekonomske posljedice rata na Bliskom istoku – vrtoglavi rast cijena nafte, pad berzi i poremećaje u lancima snabdijevanja koji podstiču inflaciju i guše privredni rast.
Pogrešne procjene o tržištu nafte
Deset dana prije nego što je predsjednik Donald Tramp naredio napad na Iran, američki ministar energetike Kris Rajt izjavio je novinarima da nije zabrinut da bi eventualni rat mogao poremetiti snabdijevanje naftom na Bliskom istoku ili izazvati haos na svjetskim tržištima.
On je podsjećao da ni tokom napada SAD-a i Izraela na iranske nuklearne objekte prošlog ljeta nije došlo do velikih poremećaja na tržištima.
I pojedini Trampovi savjetnici iznosili su slične procjene. Međutim, već nakon desetak dana sukoba pokazalo se da su takve procjene bile pogrešne – promet kroz Ormuski moreuz gotovo je stao, dok su cijene nafte naglo porasle. Ormuski moreuz predstavlja jednu od najvažnijih energetskih arterija svijeta. Kroz taj plovni put prolazi oko petine svjetske nafte, kao i veliki dio izvoza nafte i tečnog prirodnog gasa iz arapskih zemalja saveznica SAD-a.
Iran je zaprijetio da će pucati na svaki tanker koji prođe kroz moreuz, što je dovelo do dramatičnog skoka cijena osiguranja za brodove i gotovo potpunog pada prometa kroz taj plovni put. Procjene govore da je promet smanjen za čak 95 posto.
Uprkos tome, predsjednik Donald Tramp izjavio je u intervjuu za Foks njuz da bi posade tankera trebale pokazati hrabrost i nastaviti plovidbu kroz Ormuski moreuz.
Istovremeno, američki zvaničnici pokušavaju pronaći način da ponovo uspostave transport nafte kroz moreuz.
Demokratski senator Kristofer Marfi izjavio je nakon zatvorenog sastanka administracije s članovima Kongresa da američka vlada nema plan kako ponovo otvoriti Ormuski moreuz.
Pentagon iznenađen iranskim odgovorom
U prvih sedam dana rata američke snage pogodile su više od 3.000 ciljeva u Iranu.
Teheran je odgovorio raketnim i dronskim napadima na američke vojne baze na Bliskom istoku, Izrael, ali i na gradove u arapskim državama koje su saveznice Vašingtona.
Američki ministar odbrane Pit Hegset priznao je da je obim iranskog odgovora donekle iznenadio Pentagon.
„Ne mogu reći da smo očekivali da će reagovati baš na taj način, ali smo znali da je to moguće. Mislim da je to demonstracija očaja režima“, rekao je Hegset na konferenciji za novinare.
Konfuzija oko zaštite tankera, rast cijena nafte kao politički problem
Prema pisanju Njujork tajmsa, Trampovi saradnici upozoravali su predsjednika da bi napad na Iran mogao dovesti do rasta cijena nafte. Međutim, predsjednik je te zabrinutosti minimizirao kao kratkoročni problem koji ne bi smio zasjeniti cilj operacije.
Tramp je zato zadužio ministra energetike Krisa Rajta i ministra finansija Skota Besenta da razviju planove u slučaju naglog rasta cijena nafte. Administracija je potom najavila da će država finansirati ratno osiguranje za tankere koji prođu kroz Ormuski moreuz.
Rajt je na društvenim mrežama objavio da je američka mornarica uspješno ispratila tanker kroz moreuz, što je privremeno smirilo tržišta i podiglo cijene dionica energetskih kompanija. Međutim, objava je ubrzo obrisana pošto su drugi zvaničnici saopćili da tanker nije imao vojnu pratnju, što je ponovo izazvalo nestabilnost na tržištima. Napore da se obnovi transport kroz Ormuski moreuz dodatno je zakomplikovala obavještajna procjena da se Iran sprema postaviti pomorske mine u tom području.
Američka vojska je potom saopćila da je izvela napad na 16 iranskih brodova namijenjenih za polaganje mina u blizini moreuza.
Rast cijena energenata izaziva sve veću zabrinutost među republikancima u Vašingtonu, jer poskupljenje goriva često utiče na pad popularnosti predsjednika i vladajuće stranke.
Pred ključne izbore na polovini predsjedničkog mandata u novembru, Tramp pokušava stabilizirati tržište energenata.
On tvrdi da bi dodatne količine nafte iz Venecuele mogle pomoći stabilizaciji tržišta, dok je administracija najavila i izgradnju nove rafinerije u Teksasu.
Rat bez jasnog cilja
Njemački Dojče vele podsjeća da su Sjedinjene Američke Države i ranije potcjenjivale trajanje i cijenu ratova, dok su ciljevi aktuelne operacije protiv Irana i dalje nejasni. Zapadni analitičari upozoravaju da vođenje rata bez jasno definisanog cilja omogućava vlastima da u bilo kojem trenutku proglase pobjedu.
Britanski Gardijan ocjenjuje da se u Trampovoj strategiji prepliću lična politika i državna bezbjednost, dok se ekonomske posljedice rata potiskuju u drugi plan.
Sam Donald Tramp tvrdi da je operacija uspješna i da „predstoje nove pobjede“, iako mnogi analitičari smatraju da administracija tek pokušava pronaći izlaz iz konflikta koji se pokazao mnogo složenijim nego što se u početku očekivalo.
