Da li Evropa može biti mirna zbog sukoba na Bliskom istoku?
Kako se sukob s Iranom produbljuje, pojedini evropski gradovi mogli bi se naći u dometu iranskog naoružanja dugog dometa, dok NATO poručuje da raspolaže kapacitetima za odbranu teritorije Alijanse.
Nakon što su američke i izraelske snage pokrenule napade na iranske ciljeve, pri čemu je, prema navodima, ubijen vrhovni vođa Ali Khamenei, ozbiljno oslabljene iranske vojne strukture odgovorile su intenzivnim raketnim i bespilotnim napadima u regionu.
Iranske rakete pogodile su ciljeve u Izraelu i državama Perzijski zaliva, dok je dron iranske proizvodnje gađao britansku vojnu bazu na Kiparu. Nakon toga je britanski premijer Keir Starmer otvorio vojne baze za američke odbrambene operacije protiv iranskih raketnih položaja.
Istovremeno, protivvazdušna odbrana NATO-a presrela je dvije iranske balističke rakete koje su se kretale prema zračnom prostoru Turskae ili su već ulazile u njega, piše Euronews.
Tri vrste oružja dugog dometa
Prema analizama, Iran raspolaže s tri ključne vrste oružja koje omogućavaju napade na velikim udaljenostima.
Najmoćnije su balističke rakete tipa Khorramshahr ballistic missile, koje mogu nositi bojevu glavu tešku do 1.800 kilograma. Kada se lansiraju iz podzemnih objekata u sjeverozapadnom Iranu, njihov domet može dostići oko 3.000 kilometara.
Na toj udaljenosti južne i istočnoevropske prijestonice poput Atinae, Sofijae i Bukurešta nalaze se u dometu. Na maksimalnoj udaljenosti dostupni su i Beč, Rim i Berlin.
Drugi element su bespilotne letjelice poput Shahed‑136 drone, koje imaju domet do 2.500 kilometara. Iako nose relativno malu bojevu glavu od 30 do 50 kilograma, koriste se u velikim rojevima kako bi preopteretile protivvazdušnu odbranu i pogodile infrastrukturu.
Treću kategoriju čine krstareće rakete poput Soumar cruise missile, čiji domet može biti između 2.000 i 3.000 kilometara. Zbog niskog leta i praćenja reljefa takve rakete je teže otkriti radarskim sistemima.
Iskustvo Izraela i izazovi presretanja
Rat u regionu već je pokazao kako funkcioniše savremena raketna odbrana. Tokom sukoba Iran je lansirao između 500 i 550 balističkih raketa na teritoriju Izraela.
Izraelski sistemi protivvazdušne odbrane, uključujući Arrow 2 missile defense system i Arrow 3 missile defense system, presreli su gotovo sve projektile, a samo 31 pogodio je naseljena područja.
Ipak, analitičari upozoravaju da pojedini sistemi imaju ograničenja, posebno jer neke iranske rakete pri povratku u atmosferu dostižu brzinu do osam maha, dok pojedine bojeve glave mogu mijenjati putanju kako bi otežale radarsko praćenje.
NATO: Evropljani mogu biti mirni
Portparol Vrhovnog štaba savezničkih snaga u Evropi (SHAPE), pukovnik Martin L. O'Donnell, izjavio je za Euronews da NATO raspolaže sposobnostima da zaštiti teritoriju svojih članica.
„NATO zaista ima ono što je potrebno da brani teritoriju Alijanse i da zaštiti naših milijardu stanovnika. Mislim da Evropljani mogu biti mirni znajući da NATO ima sposobnost da pobijedi svaku takvu prijetnju“, rekao je O'Donnell.
Dodao je da lanac reakcije – od detekcije lansiranja rakete do njenog presretanja – traje manje od deset minuta.
Posebnu prijetnju predstavljaju rojevi bespilotnih letjelica. NATO zato uvodi novi sistem protiv dronova Merops counter‑drone system, koji se raspoređuje u Poljskaoj i Rumunijai.
Šta je sa zemljama van NATO-a?
Kipar, Irska, Austrija, Švajcarska i Malta nisu članice NATO-a, a sistem balističke raketne odbrane Alijanse formalno je dizajniran da štiti teritoriju država članica.
Međutim, članstvo u Evropska unija donosi dodatni sigurnosni okvir. Prema članu 42(7) Ugovora o EU, napad na jednu članicu pravno obavezuje ostale države članice da pruže pomoć.
Inicijativa European Sky Shield Initiative, koju predvodi Njemačka, uključuje i neutralne države poput Austrije i Švajcarske u zajedničku evropsku mrežu protivvazdušne odbrane.
Nedavni događaji pokazali su i političku spremnost za zajedničku reakciju. Kada su iranski napadi pogodili Kipar, Grčka, Italija, Holandija i Španija brzo su rasporedile fregate i lovce F-16 kako bi branile zračni prostor ostrva.
Rizici izvan vojnog napada
Analitičari upozoravaju da bi eventualna reakcija Irana mogla uključiti i druge metode pritiska.
Prema riječima stručnjaka za političko nasilje Graig Kleina, Iran ima historiju saradnje s kriminalnim mrežama u Evropi.
Evropske sigurnosne službe od 2021. bilježe porast zavjera povezanih s Iranom, često usmjerenih na iranske disidente, novinare, jevrejske zajednice i izraelske državljane.
Zbog toga je Evropska unija 29. januara 2026. proglasila Islamic Revolutionary Guard Corps (IRGC) terorističkom organizacijom.
Bugarska u strahu od mogućeg napada
Bugarska je nedavno zatražila od Grčkae jačanje protivvazdušne odbrane zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku i potencijalnog rizika od udara oružjem dugog dometa.
Grčki ministar odbrane Nikos Dendias izjavio je da će Grčka premjestiti bateriju sistema MIM‑104 Patriot na sjever zemlje i rasporediti dva lovca F‑16 Fighting Falcon radi dodatne zaštite.
Iako scenario u kojem bi Iran iznenada odlučio napasti Bugarsku balističkim raketama djeluje malo vjerovatan, Sofija očito želi biti spremna za svaki slučaj.
