Jedno ostrvo može promijeniti tok rata: Zbog njega je Trump u velikoj dilemi

Ostrvo Harg, glavni terminal Irana za izvoz sirove nafte, postalo je ključna strateška tačka u aktuelnom sukobu na Bliskom istoku.

Iako su vojne akcije protiv Irana sve intenzivnije, ostrvo zasad nije pogođeno. Analitičari smatraju da bi odluka predsjednika SAD-a Donalda Trampa o sudbini ovog ostrva mogla značajno uticati i na tok rata i na svjetsko tržište nafte.

Malo koralno ostrvo u Perzijskom zalivu postalo je jedno od najvažnijih strateških mjesta u ratu na Bliskom istoku u kojem učestvuju Iran, Sjedinjene Američke Države i Izrael. Ostrvo Harg obrađuje najveći dio iranskog izvoza sirove nafte i do sada nije bilo meta napada, uprkos sve širim vojnim operacijama usmjerenim na iransku vojnu i nuklearnu infrastrukturu. Analitičari upozoravaju da bi svaka odluka američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi s ovim ostrvom mogla uticati i na dalji tok sukoba i na globalno tržište nafte.

Iranska naftna arterija u Perzijskom zalivu

Ostrvo Harg nalazi se oko 25 kilometara od iranske obale i još od šezdesetih godina prošlog vijeka predstavlja glavni terminal za izvoz iranske nafte. Razvijen je uz pomoć američke naftne kompanije Amoko. Prema pisanju Financial Timesa, terminal može utovariti do sedam miliona barela nafte dnevno, a preko njega prolazi oko 90 posto iranskog izvoza sirove nafte.

Podmorski naftovodi povezuju ostrvo s velikim naftnim poljima na jugu Irana. Dugački dokovi izlaze u duboko more kako bi supertankeri mogli utovarati naftu, dok veliki rezervoari i stambeni objekti za radnike zauzimaju značajan dio južnog dijela ostrva.

Značaj ovog terminala za iransku ekonomiju je ogroman. Ričard Nefju, bivši zamjenik specijalnog američkog izaslanika za Iran, rekao je za Financial Times: „Ekonomija bi bez njega praktično stala.“

Zašto ostrvo još nije napadnuto

Uprkos snažnim udarima na iranske vojne objekte i skladišta goriva posljednjih dana, ostrvo Harg nije bilo meta napada. Prema izvještaju agencije Bloomberg, koji se poziva na satelitske snimke, Iran je nastavio utovarivati sirovu naftu na ovom terminalu čak i dva dana nakon što su SAD i Izrael pokrenuli vazdušne napade.

Na satelitskim snimcima iz sistema Kopernikus Evropske unije vidi se kako je 2. marta na istočnoj strani ostrva bio usidren veliki tanker koji može prevesti oko dva miliona barela nafte.

Utovar je obavljen tokom vojne operacije pod nazivom „Epic Fury“ („Epski bijes“), koju su pokrenule SAD i Izrael. Nije poznato da li su aktivnosti nastavljene i kasnije, jer od tog dana nisu objavljeni novi satelitski snimci ostrva.

Tankerima koji su bili usidreni u blizini ostrva naređeno je da se raziđu, slično kao u ranijim sukobima.

Vašington je dugo smatrao ostrvo Harg svojevrsnom „crvenom linijom“, zbog rizika koje bi napad mogao izazvati. Uništavanje ili zauzimanje ostrva ozbiljno bi pogodilo iransku ekonomiju, ali bi moglo dovesti i do odmazde protiv energetske infrastrukture širom Perzijskog zaliva.

Takva eskalacija mogla bi naglo podići cijene nafte i poremetiti globalne lance snabdijevanja energijom. U blizini se nalazi i Ormuški moreuz, kroz koji prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, što ovaj region čini jednim od ključnih energetskih „uskih grla“ na svijetu.

Trampova strateška dilema

Predsjednik Donald Tramp nagovijestio je da bi američka vojna kampanja mogla biti proširena i izvan vojnih i nuklearnih ciljeva, što je otvorilo pitanje da li bi energetska infrastruktura Irana mogla postati nova meta.

Neki zvaničnici i analitičari razmatraju mogućnost zauzimanja ostrva Harg kako bi se ograničili prihodi Irana od izvoza nafte. Kontrola nad tim terminalom mogla bi dramatično smanjiti prihode Teherana, koji i dalje u velikoj mjeri zavise od prodaje sirove nafte.

Energetski savjetnik Bijele kuće Džarod Ejgen izjavio je u intervjuu za Fox Business da bi dugoročni cilj mogao biti uklanjanje iranskih naftnih resursa iz ruku onih koje je nazvao „teroristima“.

Međutim, pojedini stručnjaci upozoravaju da bi napad na ostrvo mogao oslabiti i eventualnu buduću vlast u Iranu, ukoliko nakon rata dođe do političkih promjena.

Meta s globalnim posljedicama

Ostrvo Harg decenijama predstavlja stratešku slabost Irana. Tokom iransko-iračkog rata osamdesetih godina često je bombardovano upravo zbog svoje ključne uloge u izvozu nafte.

Danas je njegov značaj još veći. Gotovo sav iranski izvoz sirove nafte prolazi kroz ovo ostrvo, odakle tankeri preko Ormuškog moreuza nastavljaju prema azijskim tržištima, prije svega prema Kini.

Zbog koncentracije infrastrukture, svako ozbiljnije oštećenje ili prekid rada terminala na Hargu mogao bi veoma brzo uticati na globalno tržište energije i cijene nafte.

Ostrvo u centru ekonomskih uloga rata

Za sada ostrvo Harg nastavlja raditi uprkos sukobu. Tankeri i dalje utovaruju naftu, a pomorske rute se pažljivo nadziru.

Međutim, kako vojni pritisak na Iran raste, sudbina ostrva mogla bi zavisiti od odluka donesenih u Vašingtonu. Hoće li Sjedinjene Države ostaviti Harg po strani, napasti ga ili pokušati da ga zauzmu – odluka o tome mogla bi odrediti i tok rata i stabilnost svjetskog snabdijevanja naftom.