Glavobolja za Trumpa! Ovo ulazi u opasnu fazu, iz Bijele kuće stiže poruka: „Treba nam izlaz“

Donald Trump izjavio je da očekuje relativno brz završetak rata s Iranom, dok ga dio njegovih savjetnika privatno poziva da razmotri izlaznu strategiju zbog naglog rasta cijena nafte i straha da bi dugotrajan sukob mogao imati ozbiljne političke posljedice. Govoreći novinarima na Floridi, Trump je rekao da vjeruje da je vojna operacija u velikoj mjeri već ostvarila svoje ciljeve.

„Daleko smo ispred plana“, poručio je američki predsjednik, dodajući da bi sukob mogao završiti „vrlo brzo“.

Ipak, nije ponudio jasan vremenski okvir za završetak operacije. Na pitanje o pomoći iranskom narodu koji se suprotstavlja vlastima u Teheranu, sugerirao je da bi radije vidio brz kraj sukoba nego nastavak dugotrajnog pritiska s ciljem promjene režima.

Kako navodi The Wall Street Journal, dio američkih zvaničnika smatra da će se Sjedinjene Američke Države teško povući iz rata dok Iran nastavlja napade na države u regionu, a Israel istovremeno izvodi udare na iranske ciljeve.

Trump je poručio da je spreman nastaviti napade ukoliko Iran pokuša ometati protok nafte kroz Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih energetskih prolaza na svijetu.

Američki predsjednik je istovremeno izrazio razočaranje imenovanjem Mojtaba Khameneia za novog vrhovnog vođu Irana, nakon pogibije njegovog oca Ali Khameneia.

Prema njegovim riječima, ta odluka pokazuje da vlasti u Teheranu ne namjeravaju ublažiti svoju politiku.

Portparolka Bijela kuća Karoline Leavitt odbacila je navode medija koji se pozivaju na anonimne izvore.

„Ta priča je puna besmislica iz anonimnih izvora koji, mogu garantovati, nisu u prostoriji s predsjednikom“, rekla je Leavitt, dodajući da su Trumpovi saradnici fokusirani na uspjeh operacije „Epski gnjev“, te da će odluku o njenom završetku donijeti vrhovni komandant.

Posljednjih dana Trump je slao i različite poruke o daljem toku rata. Prošle sedmice govorio je o mogućnosti „bezuslovne predaje“ Irana i nije isključio slanje kopnenih snaga, dok je u intervjuu za New York Post rekao da su Sjedinjene Države „veoma daleko“ od takve odluke.

„Možemo ići dalje i ići ćemo dalje“, poručio je.

Prema navodima sadašnjih i bivših američkih zvaničnika, Trump je u privatnim razgovorima nagovijestio da bi podržao i likvidaciju mlađeg Hamneija ukoliko odbije američke zahtjeve.

Istovremeno, rast cijena energenata dodatno povećava politički pritisak na administraciju u Washingtonu. Cijena nafte je u jednom trenutku premašila 100 dolara po barelu, što je izazvalo zabrinutost među republikanskim političarima uoči izbora za Kongres.

„Kada rastu cijene goriva i nafte, praktično sve ostalo poskupljuje“, rekao je Trumpov ekonomski savjetnik Stephen Moore. „Pošto su troškovi života već veliki problem, to stvara ozbiljne izazove.“

Zbog toga je Trumpov tim procijenio da je potrebno snažnije objasniti razloge za rat dok se građani suočavaju s rastom cijena goriva.

Predsjednik je najavio da bi Sjedinjene Države mogle ukinuti pojedine naftne sankcije određenim državama kako bi stabilizirale tržište. Također je rekao da će američka mornarica, zajedno sa saveznicima, po potrebi pratiti tankere kroz Hormuški moreuz kako bi se osigurao nesmetan transport nafte.

Trump je govorio i o raketnom napadu projektilom „tomahawk“ u kojem je poginulo 175 ljudi u jednoj školi u Iranu. Rekao je da nema dovoljno informacija o tom incidentu i da je spreman prihvatiti istragu o odgovornosti.

Prema ranijem izvještaju The Wall Street Journala, američki vojni istražitelji za sada smatraju da su za napad najvjerovatnije odgovorne američke snage.

Od početka sukoba 28. februara američka vojska je, prema navodima administracije, pogodila hiljade ciljeva u Iranu, uključujući vojne baze, raketne položaje i objekte povezane s nuklearnim programom.

Teheran je uzvratio napadima na američke baze i više država na Bliskom istoku raketama i dronovima, pri čemu su pogođeni međunarodni aerodromi i naftne rafinerije.

Prema podacima Central Command (CENTCOM), od početka sukoba poginulo je sedam američkih vojnika, dok je osam teško ranjeno.

U.S. Department of State saopštio je da se više od 36.000 američkih državljana već vratilo u Sjedinjene Države iz regiona zahvaćenog sukobom.

Više o situaciji na Bliskom istoku dostupno je u posebnim vijestima.