Njemačka se neće pridružiti sukobu: “Ovo nije naš rat”
Njemačka je u subotu isključila mogućnost pridruživanja američko-izraelskom ratu u Iran.
„Vrlo jasno kažem: Ovo nije naš rat. Nećemo učestvovati u ovom ratu“, rekao je vicekancelar Lars Klingbeil u intervjuu za medijsku kuću RND.
Upozorio je na „veliku opasnost da sve dublje klizimo u svijet u kojem više nema pravila“.
„Ne želimo živjeti u svijetu u kojem vrijedi samo zakon najjačeg.“
Vicekancelar je rekao da ima „velike sumnje da je ovaj rat legitiman prema međunarodnom pravu“.
Klingbeil se jasno usprotivio stavu kancelara Friedrich Merz, koji je izjavio da njegova vlada dijeli „ciljeve Sjedinjenih Američkih Država i Izraela u vezi s iranskim nuklearnim i raketnim programom, prijetnjom Teherana Izraelu i njegovom podrškom terorizmu i njegovim posrednicima“.
Španija protiv rata
Španija također se jasno usprotivila napadima. Premijer Pedro Sánchez u subotu je ponovio protivljenje ratu, rekavši da Španija predvodi napore u odbrani međunarodnog prava i ljudskih prava dok tenzije rastu nakon američkih napada na Iran, javlja Anadolu Agency.
Govoreći na predizbornom skupu, Sánchez je odbacio kritike opozicione Narodna stranka (PP) i Vox, koje su tvrdile da je stav Španije izolovao zemlju.
„Možda ste čuli da je Španija sama. To su isti ljudi koji su to rekli kada smo priznali državu Palestina, a onda su i drugi slijedili“, rekao je Sánchez.
„Nismo sami. Mi smo prvi. Oni koji će na kraju ostati sami su oni koji brane ono što se ne može braniti.“
Sánchez je rekao da je ponosan na stav Španije, napominjući da su druge zemlje ponovile stav Madrida o sukobu.
„Vidjeti odjek stava Španije. Izvor je ponosa biti Španac, vidjeti za šta se zalažemo suočeni s barbarizmom“, rekao je.
Osuđujući iransku vladu zbog represije nad društvom, Sánchez je dodao: „Nećemo odgovoriti na jedan ilegalni čin drugim. Nasilje rađa još više nasilja.“
Eskalacija sukoba
Tenzije na Bliskom istoku eskalirale su otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli veliki napad na Iran 28. februara. U napadima je, prema izvještajima, poginulo više od 1.000 ljudi, uključujući iranskog vrhovnog vođu Ali Khamenei, više od 150 učenica i visokorangirane vojne zvaničnike.
Iran je uzvratio vlastitim širokim baražnim napadima usmjerenim na američke baze, diplomatske objekte i vojno osoblje širom regije, kao i na više izraelskih gradova. Napadi su nastavili eskalirati.
