Plenković: Teško je izvana procijeniti mogućnost promjene režima u Iranu
Teško je izvana procijeniti mogućnost promjene režima u Iranu, ali je jasno da su američki i izraelski napadi usmjereni prema tom cilju, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u emisiji Europe Today u ponedjeljak na Euronewsu.
Sjedinjene Američke Države i Izrael su u koordiniranim operacijama napali Iran u subotu, koji je u odmazdi napao zaljevske zemlje u kojima su smještene američke vojne baze. Ubrzo je na inicijativu Francuske sazvan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a zbog sukoba na Bliskom istoku.
Odgovarajući na pitanje jesu li američko-izraelski napadi na Iran u skladu s međunarodnim pravom, Plenković je ukazao na to da su SAD i Izrael na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a rekli da su bili iscrpljeni pregovori o nuklearnom programu Irana, kao i da Izrael percipira Teheran i njegov nuklearni program egzistencijalnom prijetnjom.
"To je očito bio razlog zašto je operacija poduzeta i poduzeta na način da u osnovi ne uništava samo postrojenja nuklearnog programa ili navodna nuklearna postrojenja ili vojne ciljeve, već je očito jasno usmjerena i prema promjeni režima", rekao je.
"S obzirom na složenost, veličinu i, rekao bih, dugovječnost aktuelnog režima, vrlo je teško izvana procijeniti kakva bi bila unutarnja dinamika kada je u pitanju potencijalna promjena režima. Mislim da ćemo morati neko vrijeme biti razboriti", smatra Plenković.
Što se tiče europskog stava o tome na vojne operacije SAD-a i Izrael protiv Irana, Plenković kaže da postoji jedinstvo, uz koju iznimku.
"Mislim da su sve izjave koje su do sada dane, uz iznimku jedne ili dvije - bile vrlo, vrlo jasne i jedinstvene. Tako da iz te perspektive mislim da je inicijativu preuzela skupina E3 (Njemačka, Francuska i Velika Britanija), u kojoj su dvije članice Europske unije zbog činjenice da su bile najviše uključene u pregovore s Iranom", rekao je hrvatski premijer.
Među državama članicama EU-a, Španija je najoštrije osudila američke i izraelske napade na Iran s premijerom Pedrom Sánchezom koji je rekao da napadi "pridonose neizvjesnijem i neprijateljskijem međunarodnom poretku".
Opskrba preko naftovoda Družba Mađarskoj i Slovačkoj, jedinim članicama Europske unije koje još uvijek uvoze rusku naftu, obustavljena je krajem januara pa obje zemlje moraju potražiti alternativne izvore. Budimpešta i Bratislava nastavljaju prozivati Ukrajinu da je prekinula protok nafte Družbom iz političkih razloga, dok Kijev tvrdi da je naftovod oštećen u ruskom napadu.
Plenković je u emisiji Europe Today rekao da im sigurnu energetsku opskrbu može osigurati Hrvatska, kao i da su mu predočeni dokazi o oštećenju naftovoda Družbe tokom posjete Kijevu na četvrtu godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu.
"I to što nam je predstavljeno, po našem mišljenju, izgledalo je kao znatna šteta koju su uzrokovali ruski napadi na Ukrajinu. Tokom cijelog rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine, pozicija Hrvatske prema Mađarskoj i Slovačkoj, ponovljena u više navrata pred svim evropskim partnerima, europskim institucijama i Europskom komisijom, bila je da Jadranski naftovod (JANAF) ima puni kapacitet da bude primarni naftovod za naše susjede koji nemaju izlaz na more, za naše partnere i prijatelje, a ne kao alternativni ili sekundarni, odnosno pomoćni naftovod kako je Mađarska znala govoriti", rekao je Plenković, prenosi Hina.
Plenković inzistira da Hrvatska može osigurati "dovoljno sirove nafte koja bi stigla u hrvatsku luku Omišalj, a zatim se transportirala u rafineriju Százhalombattu u Mađarskoj ili u rafineriju u Bratislavi, i to u količini koja bi ako zatreba, pokrila puni kapacitet tih dviju rafinerija, a to je 14 miliona tona godišnje, plus devet miliona tona za Srbiju, gdje naftna industrija Srbije ima svoju rafineriju u Pančevu".
