Bosanac Huso izigrao njemačku državu i uzeo ogroman novac: I, ne, ovo nije vic!

Slučaj Huse B. i dalje šokira Njemačku. Državljanin Bosne i Hercegovine, korisnik socijalne pomoći koji je policiji poznat zbog krađa, odavno je trebao napustiti zemlju. Ali on je i dalje tu – i mjesečno od države prima 7.250 eura.

Redakcija lista Bild došla je do kompletnog azilantskog dosjea Huse B. List to naziva „hronologijom neuspjeha države na deset stranica“, prenosi Deutsche Welle.

Huso B. (42) je u Njemačku došao 1994. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, a zemlju je trebao napustiti još 1. septembra 1997, s krajnjim rokom do 15. decembra te godine. Međutim – „dogodilo se: ništa“, piše Bild.

Daljnji podaci pokazuju da je 2000. godine Huso B. „sa 16 godina podnio zahtjev za dobijanje azila“, a Savezna kancelarija za migracije i izbjeglice (BAMF) taj zahtjev je privremeno odbila, zbog čega mu je ponovo prijetila deportacija.

„Zahtjev za azil definitivno mu je odbijen 17. oktobra 2003. kao ’očigledno neosnovan’, zbog čega je bio obavezan napustiti zemlju.“

Prema pisanju Bilda, Huso B. je u početku napustio Njemačku: „Kada i kuda? Nije poznato. Jasno je, međutim, prema navodima iz dosjea, da je 22. juna 2007. ponovo došao iz inostranstva.“

Bild navodi i da je Služba za strance u Kelnu 13. septembra 2007. izdala rješenje o protjerivanju – na neodređeno vrijeme. „Drugim riječima: B. mora napustiti Njemačku.“

Niko ništa ne razumije

List piše da ono što se nakon toga događa – niko ne razumije. Grad Keln je nadležan za slučaj, a deportaciju je trebala sprovesti pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija.

„Činjenica je da je od tada tačno 52 puta (!) odlagana deportacija Huse B. – gotovo 23 godine nakon konačnog odbijanja njegovog zahtjeva za azil. To znači da je, uprkos rješenju o protjerivanju, ostanak Bosanca do danas tolerisan“, piše Bild uz napomenu da „dosje i dalje raste“.

Kao razlozi se navode „hitni humanitarni ili lični razlozi“, zatim „drugi razlozi“, kasnije „nedostatak putnih isprava“. Četiri stranice dosjea pune su dokumenata o produženju boravka po osnovu tzv. statusa Duldung, kojim se toleriše njegov ostanak u Njemačkoj. U tekstu se također spominje i više lažnih identiteta H. B.

„Već 23 godine Bosanac Huso B. zapravo ne bi smio biti u Njemačkoj, jer je trebao biti deportovan. Premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije Hendrik Vist (CDU) rekao je za Bild da razumije ’svakoga ko u ovom slučaju osjeća bijes’.“

Grad Keln se na upit novinara „zašto su deportacije stalno odlagane“ pozvao na „obavezne razloge za tolerisanje“, prije svega zbog „ukupno osmoro djece“ Huse B.

Jer, „dokle god maloljetna djeca imaju perspektivu ostanka u Njemačkoj, tolerišu se i roditelji“ – odnosno, porodica je zaštićena Ustavom.

„Razdvajanje deportacijom bilo bi moguće samo u slučaju teških krivičnih djela ili ozbiljne bezbjednosne prijetnje“, zaključuje se u članku.

Šta kaže visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit?

Bild se tim slučajem bavio i u još jednom tekstu, u kojem prenosi reakciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita.

On je razmotrio slučaj Huse B. i u izjavi za Bild analizirao argumentaciju njemačkih vlasti, iznoseći stav po stav:

• Bosna i Hercegovina je sigurna zemlja porijekla.
Time Šmit, ocjenjuje Bild, postavlja pitanje „zašto je taj čovjek još u Njemačkoj kad mu u domovini ne prijeti nikakva opasnost“.

• Ljudi ne žive u raskoši, ali su svi vrijedni i radni.
Time Šmit, piše Bild, „poručuje da ko želi raditi, na Balkanu može preživjeti“.

• Stotine hiljada ljudi pobjeglo je od rata i terora u Njemačku; procjenjuje se da se više od 90 posto njih kasnije dobrovoljno vratilo da obnove svoju zemlju.
Time Šmit, navodi se u članku, „poručuje da, ako su drugi mogli da se vrate, zašto se to ne može očekivati i od Huse B.“

• Neke porodice s djecom također su deportovane.
Time Šmit, kako navodi Bild, „izražava nerazumijevanje zbog toga što se, prema stavu grada Kelna, Huso B. sa sada osmoro djece navodno ’učvrstio’ u Njemačkoj“. Odnosno: „ako su druge porodice s djecom mogle biti deportovane, zašto ne bi i on?“

• Šta ljudi u BiH da misle kada čitaju ovakve vijesti?
Time Šmit, navodi njemački list, „poručuje da se čak i u siromašnoj Bosni (prosječna bruto plata: 1.300 eura mjesečno) ljudi osjećaju izigrano i prevareno – i od svog sunarodnika i od strane njemačkih vlasti.“

Godišnja socijalna pomoć za Husu B: 87.000 eura

Jer, „Huso B. sa svojom brojnom porodicom godišnje prima oko 87.000 eura socijalne pomoći od države. Poznat je policiji i više puta osuđivan.“

Sada bi, prema tekstu, „najgori njemački socijalni parazit“, kako ga autor naziva, ponovo trebao izaći pred sud – ovoga puta zbog prevare.

„Međutim, postupak pred Općinskim sudom u Kelnu privremeno je obustavljen. Obrazloženje glasi: čovjek kojem država godinama pouzdano svakog mjeseca isplaćuje 7.250 eura, navodno nije mogao biti pronađen, niti mu je mogao biti uručen sudski poziv. Iako, navodno, živi u azilantskom domu gdje je prijavljen, a njegovo ime i dalje uredno stoji na poštanskom sandučiću.“

Ovaj izbor iz štampe sadrži citate, odlomke i sažetke iz medija na njemačkom jeziku i ne odražava stavove redakcije.