Šok u Njemačkoj: Reformom privlače azilante, dramatične posljedice i za balkanske zemlje
„Svako ko dođe ovdje trebao bi moći raditi – i to brzo. Najbolja integracija je integracija u radnu snagu“, poručio je njemački ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt, koji predvodi reformu sistema azila.
U Njemačkoj je, nakon višemjesečnih pregovora, vlada pod vodstvom kancelara Friedricha Merza postigla dogovor o ključnim izmjenama politike azila. U središtu sporazuma između stranaka CDU, CSU i SPD nalazi se liberalizacija pristupa tržištu rada za tražitelje azila.
Prema novom prijedlogu, osobe koje zatraže zaštitu moći će raditi već nakon tri mjeseca boravka u Njemačkoj, umjesto dosadašnjih šest – čak i ako njihov azilni postupak još nije završen. Zakon bi trebao biti usklađen s evropskim propisima Common European Asylum System (CEAS), a očekuje se njegovo usvajanje u Bundestagu.
Dobrindt, član CSU, reformu promoviše pod pritiskom poslodavaca koji upozoravaju na hroničan nedostatak radne snage. Međutim, njegov plan „trenutnog zapošljavanja“ izazvao je žestoke reakcije u sigurnosnim i pravnim krugovima. Kritičari upozoravaju da bi mjera mogla povećati migracijski pritisak i otežati deportacije onih kojima je odbijen azil.
Profesor prava Daniel Thym smatra da bi mjera mogla potkopati vlastitu politiku deportacija: „Može biti kontraproduktivno podsticati ljude na zapošljavanje ako se od njih očekuje da napuste zemlju nakon okončanja postupka.“
Sličnog mišljenja je i predsjednik Savezni sindikat policije (DPolG), Heiko Teggatz, koji upozorava da bi reforma mogla postati novi „magnet“ za migrante. On smatra neodgovornim nuditi perspektivu zapošljavanja, a potom eventualno povlačiti takvu mogućnost. Policijski sindikat poručuje da svi koji žele raditi u Njemačkoj mogu legalno podnijeti zahtjev za radnu vizu u njemačkim ambasadama.
S druge strane, reformu snažno podržava SPD. Parlamentarni tajnik Dirk Wiese ističe da je rad ključ uspješne integracije, posebno zbog lakšeg učenja jezika i samostalnosti. Podršku reformi dala je i humanitarna organizacija Pro Asyl, čiji direktor Karl Kopp navodi da je brzi pristup tržištu rada „obostrano koristan – tražitelji azila ranije stiču samostalnost, a društvo dobija potrebne radnike“.
CEAS predviđa ubrzanje i standardizaciju azilnih procedura na vanjskim granicama Evropska unija, kao i brže vraćanje migranata u zemlje članice nadležne za njihov zahtjev. Ove promjene mogle bi direktno uticati i na sve balkanske zemlje, koje se nalaze na tzv. balkanskoj migrantskoj ruti. Ako Njemačka postane još privlačnija destinacija zbog lakšeg zapošljavanja azilanata, očekuje se i mnogo jači pritisak na granice.
