Velika promjena: Evropska Unija u munjevitom roku dobiva novu članicu
Island bi već u avgustu mogao raspisati referendum o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, objavio je POLITICO, pozivajući se na dva izvora upoznata s pripremama. Ova inicijativa dolazi u trenutku kada se u Briselu ponovo osjeća zamah proširenja Unije.
Evropska komisija razmatra model koji bi Ukrajini omogućio djelimično članstvo već naredne godine, dok je Crna Gora, kao trenutno najnaprednija kandidatkinja, nedavno zatvorila novo pregovaračko poglavlje.
Vladajuća koalicija u Rejkjaviku ranije je obećala referendum najkasnije do 2027. godine, nakon što su pregovori 2013. bili zamrznuti. Međutim, rok bi sada mogao biti ubrzan zbog pojačanih geopolitičkih tenzija, uključujući odluku Vašingtona da uvede carine Islandu, ali i izjave američkog predsjednika Donald Tramp o mogućoj aneksiji Grenlanda.
Obnova pregovora
Prema navodima izvora, islandski parlament bi uskoro trebao objaviti tačan datum referenduma. Odluci su prethodile uzajamne posjete evropskih i islandskih zvaničnika. Ako građani glasaju za obnovu pregovora, Island bi, prema ocjeni sagovornika, mogao postati članica prije drugih kandidata.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da se razgovor o proširenju mijenja i da je sve više povezan sa sigurnošću, pripadanjem i sposobnošću Evrope da djeluje u podijeljenom svijetu. S islandskim premijerom sastala se i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, naglasivši da partnerstvo donosi stabilnost i predvidljivost u nestabilnim vremenima.
Dodatni osjećaj hitnosti izazvale su i poruke iz Sjedinjenih Američkih Država, uključujući izjavu kandidata za ambasadora u Rejkjaviku, koji je u šali spomenuo mogućnost da Island postane 52. američka savezna država. Islandski zvaničnici takve poruke doživljavaju kao uznemirujuće, posebno za malu i strateški važnu državu na sjevernom Atlantiku.
Island je zahtjev za članstvo podnio 2009. godine, tokom teške finansijske krize, ali su pregovori zamrznuti 2013., a 2015. je zatraženo da se zemlja više ne smatra kandidatom. Danas je situacija drugačija – Island nema vlastitu vojsku, oslanja se na NATO i sporazum sa SAD-om, a sigurnosni aspekt sve više utiče na javno mnijenje, gdje podrška članstvu raste.
Ipak, prepreke postoje. Bivši predsjednik Gudni Torlacius Johanneson upozorio je na moguće unutrašnje političke otpore. Najosjetljivije pitanje i dalje su ribarska prava, ključna za islandsku ekonomiju. U prošlosti su upravo ta pitanja izazivala tenzije, uključujući sporove s Ujedinjenim Kraljevstvom tokom tzv. Bakalarnih ratova, ali i kasniji „rat za skušu“ s EU.
Visok BDP
Nakon Brexita, ribarsko pitanje moglo bi biti manje opterećujuće, jer Velika Britanija više nije članica Unije. Island je već dio Evropskog ekonomskog prostora i šengenske zone, što znači da je usvojio značajan dio evropskog zakonodavstva. Prije zamrzavanja pregovora zatvoreno je 11 od 33 poglavlja, pa bi, prema procjenama pojedinih zvaničnika, proces mogao ići relativno brzo – iako neki smatraju da bi rok od godinu dana bio preambiciozan.
Za konačni ulazak u EU bio bi potreban i drugi referendum nakon završetka pregovora. Kako zaključuje POLITICO, za Island bi koristi članstva bile prije svega sigurnosne, dok ekonomski motiv nije presudan, s obzirom na to da zemlja ima jedan od najviših BDP-ova po stanovniku u svijetu.
