Stižu im hitni pozivi usred noći, šalju ih na granicu: "Odbijanje ne prihvaćaju..."
Stanovnici zapadne Bjelorusija prijavili su iznenadne pozive rezervista i hitne naredbe za raspoređivanje u blizini granice s državama članicama NATO, prema navodima opozicionih dužnosnika i svjedoka. Političari to opisuju kao prikrivenu mobilizaciju.
Izvještaji iz regija Grodno, Slonim i sela Baranki ukazuju da su muškarci dobivali vojne pozive bez prethodne najave te im je naređeno da se jave na dužnost u roku od nekoliko sati. Lokalni stanovnici navode da su se grupe rezervista formirale i odmah prevozile na vojne poligone nakon uručenja poziva.
Pavel Latuško, zamjenik čelnika Ujedinjeni prijelazni kabinet Bjelorusije, izjavio je da se tempo i način pozivanja razlikuju od ranijih kampanja obuke.
„Pozivi, recimo, stižu u 8 sati ujutro — i kažu da se do 9 mora javiti na mjesto službe. Ili poziv stigne u 22 sata, a do 8 ujutro treba biti u drugom gradu. To znači da se sada zaista provodi masovno pozivanje. Odbijanja se ne prihvataju, svi se stavljaju pod oružje, na mjesec ili dva. Oduzimaju im i mobilne telefone, što znači da nema kontakta s porodicom“, rekao je Latuško.
Prema njegovim riječima, mjere se sprovode pod izgovorom iznenadne provjere borbene spremnosti, ali u praksi predstavljaju prikrivenu mobilizaciju. Naveo je i da se socijalne i zdravstvene olakšice zanemaruju, dok se pozvane osobe odmah raspoređuju u vojne jedinice, prenosi Defence Blog.
Nezavisni bjeloruski portal Zerkalo izvijestio je da su novinari, predstavljajući se kao rodbina pozvanih, kontaktirali lokalne vojne urede i dobili potvrdu da se pozivi izdaju i provode istog dana. Dužnosnici s kojima su razgovarali sugerirali su da bi aktivnosti mogle biti povezane s provjerom mobilizacijske spremnosti, a ne s redovnom obukom.
Ministarstvo obrane Bjelorusije nije objavilo opću mobilizaciju. Međutim, Latuško tvrdi da postoji razlika između službenih izjava i stvarnih okolnosti, ističući da je ministar obrane Viktor Hrenin javno opisao aktivnosti rezervista kao rutinske i dobrovoljne.
U jeku napetosti
Navodno pozivanje odvija se u trenutku povećane sigurnosne napetosti duž zapadne granice Bjelorusije prema Poljska i Litvanija, članicama NATO-a. Bjelorusija je i ranije provodila iznenadne vojne provjere, no posmatrači ističu da su brzina i razmjer sadašnjih aktivnosti izazvali jače reakcije javnosti.
Bjelorusija ostaje vojno blisko povezana s Rusija, a analitičari procjenjuju da Moskva nastavlja produbljivati svoj operativni utjecaj na bjeloruski teritorij. Zapadni dužnosnici ranije su izražavali zabrinutost zbog vojnih aktivnosti u regiji, osobito nakon incidenata koji su uključivali povrede zračnog prostora u blizini granica NATO-a.
U ruskim unutrašnjim raspravama spominju se moguće buduće mobilizacijske mjere zbog nedostatka ljudstva, dok su vlasti posljednjih sedmica pojačale ograničenja pristupa pojedinim društvenim mrežama i komunikacijskim platformama, navodno kako bi spriječile koordinaciju protesta sličnih onima iz 2022. godine.
Trenutni razvoj događaja u Bjelorusiji nije službeno predstavljen kao priprema za borbene operacije, a dostupni izvještaji prvenstveno ukazuju na testiranje spremnosti ili provjeru rezervnog sastava. Ipak, iznenadna priroda poziva i njihova blizina granicama NATO-a privukle su pažnju regionalnih promatrača koji pomno prate vojne aktivnosti u istočnoj Evropi.
