‘Ljudi će biti izgladnjeli, onda će izaći na ulice, a zatim slijedi američka intervencija‘

Četverogodišnja ekonomska kriza, hiperinflacija i migracija gotovo 20 posto stanovništva potvrđuju da je Kuba u dubokoj krizi, izvještava The Guardian. Nakon razgovora s pet visokih diplomatskih dužnosnika različitih zemalja, zaključak je da mogući plan Donald Trumpa za promjenu režima na Kubi uključuje izgladnjivanje zemlje sve dok ljudi ne izađu na ulice – nakon čega bi uslijedila intervencija Sjedinjene Države, piše Jutarnji.hr

Za sada, američki otpravnik poslova Mike Hammer nije javno podijelio nikakav detaljan plan. No, prema riječima jednog od sugovornika, spominju se ljudska prava i zaustavljanje opskrbe otoka naftom. Neki se nadaju da bi glasine o razgovorima na visokom nivou u Meksikou između kubanske vlade, koju bi predstavljao general Alejandro Castro Espín, sin bivšeg predsjednika Raúl Castroa, i američkih dužnosnika mogle rezultirati dogovorom – ali zasad nema znakova napretka.

Diplomati u Havanai, međutim, pripremaju se za najgori scenarij. „Zemlja će biti izgladnjela, ljudi će izaći na ulice, a potom će SAD intervenirati. Pokušavamo ostati hladne glave. Ambasade su spremne i planiraju nepredviđeno, nadamo se da ćemo u tome uspjeti“, izjavio je jedan od ambasadora u Havani.

Zabrinutost je dodatno porasla zbog nedostatka goriva, koji otežava napore Svjetski program za hranu (WFP) da ublaži posljedice prošlogodišnjeg uragana Melissa. Organizacija, koja je i dalje prisutna na otoku, sada izrađuje planove za mnogo veću humanitarnu krizu.

„Već vidimo utjecaj na dostupnost svježih proizvoda u gradovima“, izjavio je Étienne Labande, direktor WFP-a za Kubu. Diplomati upozoravaju da nedostatak goriva uskoro može dovesti do kolapsa opskrbe hranom, strujom i vodom. „Više nije pitanje mjeseci nego tjedana“, navodi se u diplomatskim krugovima.

Najnovija kriza uslijedila je nakon izvršne uredbe koju je Trump potpisao u januaru, a kojom se uvode carine svakoj zemlji koja opskrbljuje Kubu naftom. Unatoč ogorčenju tradicionalnih kubanskih saveznika, Kina i Rusija, prijetnja se pokazala učinkovitom. Čak je i Meksiko, koji je prošle godine zamijenio Venecuela kao najveći dobavljač nafte za otok, prestao slati tankere – iako je predsjednica Claudia Sheinbaum upozorila na humanitarnu katastrofu i poslala 800 tona pomoći.

„Nitko ne može ignorirati situaciju kroz koju kubanski narod trenutno prolazi zbog sankcija koje SAD nameću na vrlo nepravedan način“, izjavila je u utorak Sheinbaum.

Posljedice američke naftne blokade stigle su brže nego što se očekivalo, što je dodatno uznemirilo diplomate. Sve tri kanadske aviokompanije koje prevoze turiste na Kubu obustavile su svoje letove zbog nedostatka avionskog goriva, a slijedile su ih i dvije ruske kompanije. Svih pet prijevoznika započelo je proces repatrijacije putnika.

S obzirom na to da blokada sve više utječe na sposobnost kubanske vlade da ostvaruje prihode, stanovnici izvan diplomatskih enklava počeli su se pripremati za život bez goriva. Vlada je već zatvorila sveučilišta, srednje škole i dio državne administracije te smanjila javni prijevoz kako bi sačuvala preostale resurse. U međuvremenu, diplomati pripremaju planove evakuacije u slučaju naglog pogoršanja situacije.