Trump se nameračio na još jednu evropsku teritoriju! Manja je od Grenlanda, a tihi rat je već počeo

Nakon Grenlanda, u središtu geopolitičkog nadmetanja našla se još jedna danska teritorija, stotinama kilometara udaljena od Kopenhagena, smještena između najvećeg ostrva na svijetu i Kraljevine Danske, usred Atlantskog okeana. Riječ je o Farskim ostrvima, čiji stanovnici već godinama traže nezavisnost, a za ovaj mali arhipelag interes pokazuju tri velike svjetske sile – Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija.

Složena historija Farskih ostrva isprepletena je s krizom oko Grenlanda. Iako je američki predsjednik Donald Trump odustao od prijetnji da će pripojiti ovo ostrvo SAD-u, njegove izjave izazvale su talas zabrinutosti u ovom dijelu svijeta.

Farska ostrva, sa oko 55.000 stanovnika (oko 2.000 manje od Grenlanda, iako je Grenland površinski neuporedivo veći), nalaze se usred ključnog pomorskog prolaza između Islanda i Škotske, na samom pragu Arktika – područja u kojem se velike sile bore za prevlast. Evropske ribarske flote, američki ratni brodovi i ruske podmornice redovno prolaze ovim vodama. Prije nekoliko godina jedna kineska kompanija pokušala je preuzeti farski telekomunikacijski sistem.

U svakodnevnom životu, međutim, sve izgleda mirno – s farmi lososa izvozi se riba širom svijeta u vrijednosti od gotovo milijardu dolara, saobraćaj teče bez problema zahvaljujući mreži tunela, a ova teritorija ima čak i kružni tok pod morem. Farska ostrva su izgradila snažnu lokalnu privredu, što im osigurava visok životni standard i realnu mogućnost da se osamostale i krenu vlastitim putem, piše The New York Times.

U proteklih nekoliko godina težnja ka nezavisnosti je porasla. Međutim, Trumpove ambicije oko Grenlanda utjecale su i na to da Farska ostrva ne započnu planirane pregovore o većoj autonomiji s Kopenhagenom (koji su trebali početi prošlog mjeseca).

„Grenland i Danska se nalaze u veoma teškoj situaciji. Postoji širok politički konsenzus da se naš odnos s Danskom mora promijeniti“, rekao je Aksel V. Johannesen, premijer Farskih ostrva.

Iako Farska ostrva privlače znatno manju pažnju od Grenlanda, geopolitički analitičari ovu teritoriju pažljivo prate, a i sami stanovnici osjećaju da interes velikih sila raste.

„Stari Hladni rat se vraća. A mi smo u epicentru“, izjavio je Høgni Hoydal, bivši ministar vanjskih poslova Farskih ostrva i jedan od glavnih zagovornika nezavisnosti.

Farani – potomci Vikinga koji su se ovdje iskrcali prije više od 1.000 godina, u jednoj od najkišovitijih regija Evrope – 1946. godine su tijesnom većinom izglasali nezavisnost, ali je danski kralj to odbio. Kada su 2000. pokušali pregovarati o punom suverenitetu, Danska je zaprijetila ukidanjem subvencija.

„Izuzetno je važno da ostanemo ujedinjeni. U trenutnoj globalnoj situaciji, mi smo neočekivani igrači u sjevernom Atlantiku, a velike nacije će to iskoristiti“, izjavila je Eydis Hartmann Niclasen, zastupnica stranke koja se protivi nezavisnosti.

Ključna strateška tačka

Farska ostrva nalaze se unutar jednog od najvažnijih pomorskih „uskih prolaza“ na svijetu, koji je istovremeno i glavni ruski morski pravac između Arktika i Atlantskog okeana.

Taj morski prolaz poznat je kao GIUK prolaz – ime je dobio po zemljama koje ga okružuju: Grenlandu, Islandu i Ujedinjenom Kraljevstvu. Širok je oko 320 kilometara u svom najdužem dijelu. Njime se služi NATO, koji je prošle godine pojačao patrole, ali i ruske nuklearne podmornice koje dolaze iz Murmanska, glavne ruske baze na Arktiku.

„Farska ostrva su nesrazmjerno važna“, rekao je Troy J. Bouffard, direktor Centra za arktičku sigurnost i otpornost na Univerzitetu Aljaske u Fairbanksu.

Iako imaju broj stanovnika poput jednog američkog predgrađa, dodao je, nalaze se „tačno u središtu jednog od najvažnijih tranzitnih pravaca našeg glavnog protivnika“.

Kina je 2019. godine pokušala preko svog telekomunikacijskog giganta Huawei modernizirati farsku mrežu u zamjenu za jačanje trgovinske saradnje. Američka vlada proglasila je Huawei prijetnjom nacionalnoj sigurnosti i izvršila snažan pritisak na farske političare da to spriječe. Na kraju su ostrva izabrala drugog – evropskog dobavljača.

Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova Farskih ostrva, posljednjih godina u farskim lukama sve češće se pojavljuju američke podmornice, kao i brodovi drugih zemalja članica NATO-a.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, većina evropskih država izbjegava ruske brodove. Farska ostrva to nisu učinila. Ruski ribarski brodovi već godinama pristaju u farskim lukama – i to i dalje čine, piše New York Post.

Neki farski političari strahuju da Rusija koristi te brodove za izviđanje ili čak planiranje sabotaža. Posljednjih godina presječeno je nekoliko ključnih podmorskih kablova u Skandinaviji i Baltičkom moru, a Rusija se i dalje smatra glavnim osumnjičenim.

„Ne znamo šta ruski brodovi rade, niti šta se nalazi na njima“, rekao je Sjurdur Skaale, predstavnik Farskih ostrva u danskom parlamentu.

Dodatnu zabrinutost izazvala je i nova ruska pomorska doktrina – nekoliko mjeseci nakon početka rata u Ukrajini, ruska vlada objavila je da civilni brodovi mogu biti korišteni u vojne svrhe ako to bude potrebno.

Farska ostrva se trenutno nalaze pod bezbjednosnim kišobranom NATO-a, kao dio Kraljevine Danske, jedne od osnivačica alijanse. Bez NATO-a, rekao je Skaale, „Rusi bi nas, ako bi to htjeli, zauzeli prije doručka“.

Evropa se zbog Trumpa okreće vlastitom nuklearnom arsenalu

Evropske zemlje, koje su decenijama bile zaštićene pod američkim nuklearnim kišobranom, sada otvoreno razgovaraju o novom obliku odbrambenog saveza protiv Rusije, zasnovanom na francuskom i potencijalno britanskom atomskom oružju, piše briselski Politico.

To je direktan odgovor na Trumpovo potkopavanje povjerenja u zajedničku odbrambenu obavezu iz člana 5. NATO-a, čime je doveo u pitanje američke obaveze i dodatno pojačao sumnje prijetnjama o aneksiji Grenlanda.

Lideri u Švedskoj, Norveškoj, Njemačkoj i Nizozemskoj potvrdili su da vode razgovore o evropskom nuklearnom odvraćanju, koje bi dopunilo američku verziju.

Ovo pitanje postaje posebno važno sada kada je istekao sporazum o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, poznat kao Novi START, dok Rusija i Kina proširuju svoje strateške arsenale.

„Sve dok opasne zemlje posjeduju nuklearno oružje, zdrave demokratije moraju imati pristup istom“, rekao je prošlog mjeseca švedski premijer Ulf Kristersson.

(New York Times, Politico.eu)