U BiH pronađeni novi slojevi zlata i srebra, vrijedni metali nalaze se relativno plitko
Bušotina je pokazala vrijednosti do 60 grama srebra po toni stijene, na dubini od samo šest metara. Sve ukazuje na to da se ovi vrijedni metali nalaze relativno plitko i u više slojeva.
Kanadska kompanija Terra Balcanica Resources, izlistana na berzama u Kanadi, Njemačkoj i SAD-u, objavila je da su na lokalitetu Brezani u istočnoj Bosni i Hercegovini otkrili nove slojeve koji sadrže zlato, čime je ovo poznato mineralizirano područje prošireno za oko 170 metara.
Kako je objavio Forbes, na dubini od 12 metara pronađeno je 0,43 grama zlata po toni stijene. Da nije riječ o izoliranom nalazištu, koje pokazuje da se zlato nalazi relativno blizu površine, potvrđuju i pronađeni slojevi koji sadrže srebro i druge metale.
Istraživači su zlato pronašli na više mjesta duž iste linije sjever–jug, u zoni dugoj oko 850 metara, koja još uvijek nije detaljno istražena. Zbog toga u kompaniji, koja ima 90% udjela u projektu Viogor-Zanik, očekuju dodatna otkrića u Brezanima, navodi Forbes.
Plitko i u više slojeva
Ovaj lokalitet nalazi se 8,4 kilometra južno od rudnika Sase u vlasništvu Mineco Ltd., koji godišnje proizvodi približno 330.000 tona koncentrata olova, cinka, srebra i zlata.
Na lokalitetu Brezani, pojašnjavaju iz kompanije, zlatna mineralizacija nalazi se u stijenama koje su prirodno promijenjene djelovanjem topline i hemijskih procesa. Jedna od bušotina otkrila je slojeve stijena sa zlatom i drugim metalima, naročito blizu mjesta gdje se različite vrste stijena spajaju.
Srebro je pronađeno u manjim venama unutar stijena, najviše u obliku sitnih pukotina i kamenih komadića cementiranih mineralima.
Bušotina je pokazala vrijednosti do 60 grama srebra po toni stijene, na dubini od samo šest metara. Sve ukazuje da se ovi vrijedni metali nalaze plitko i u više slojeva.
Nije iznenađenje
Osim Brezana, i lokalitet Čumavići pokazao je značajan potencijal. Bušenjem u trećoj fazi istraživanja otkrivene su tri zone bogate metalima: Joseva, Čumavići Crest i vodeći sistem na Čumavići Ridgeu. Do sada su na ovom lokalitetu pronađeni cink, olovo, srebro i antimon, dok se minerali pojavljuju u pukotinama stijena i u malim žilama kvarca i kalcita. Ove pukotine izlaze na površinu, a ponekad se minerali mogu vidjeti i golim okom.
Ova nalazišta nisu iznenađujuća – rudarenje u istočnoj Bosni postojalo je još u antičkom periodu, u vrijeme Rimljana, kada su se eksploatisali olovo, srebro i željezo.
Domavija je tada predstavljala sjedište objedinjenog rudarskog distrikta Panonije i Dalmacije, smještenog na području tadašnje Argentariae (današnja šira regija Srebrenice). Zbog bogatih nalazišta rude srebra tokom rimskog perioda, ovo područje bilo je predmet interesa i osvajanja Rimljana, navodi Forbes.
