U Münchenu uskoro počinje događaj koji bi mogao odrediti budućnost svijeta: "Europu čeka šok"

Prošla je godina otkako je američki potpredsjednik JD Vance održao šokantan govor na Minhenske sigurnosne konferenciji. U njemu je oštro kritizirao Evropu zbog njezinih politika o migracijama i slobodi govora te ustvrdio da najveća prijetnja s kojom se kontinent suočava dolazi iznutra.

Publika je bila vidno zatečena, a od tada je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa preokrenula svjetski poredak naglavačke.

Ovogodišnja konferencija, koja počinje u petak, mogla bi biti presudna. Američko izaslanstvo predvodi ministar vanjskih poslova Marco Rubio, a pozvano je više od 50 drugih svjetskih lidera. Sve se to dešava u trenutku kada situacija u Evropi izgleda sve nesigurnije.

Nema povratka na staro

Sir Alex Younger, koji je bio na čelu britanske tajne obavještajne službe MI6 od 2014. do 2020. godine, smatra da se NATO neće vratiti na staro, ali da nije slomljen.

"I dalje imamo ogromne koristi od sigurnosnih, vojnih i obavještajnih odnosa s Amerikom", rekao je za BBC.

Također vjeruje, kao i mnogi drugi, da je Trump bio u pravu kada je tražio da Evropa preuzme veći dio tereta vlastite odbrane.

"Imate kontinent od 500 miliona [Evropa] koji traži da kontinent od 300 miliona [SAD] rješava probleme kontinenta od 140 miliona [Rusija]. To je pogrešan redoslijed. Zato vjerujem da Evropa treba preuzeti veću odgovornost za vlastitu odbranu", poručio je.

Tri važna stuba su oslabljena

Organizatori Minhenske sigurnosne konferencije objavili su uoči događaja izvještaj u kojem Tobias Bunde, direktor za istraživanje i politiku, tvrdi da je došlo do temeljnog prekida s američkom strategijom nakon Drugog svjetskog rata.

Ta se strategija, kako navodi, u velikoj mjeri temeljila na tri stuba: vjeri u korist multilateralnih institucija, ekonomskoj integraciji te uvjerenju da demokratija i ljudska prava nisu samo vrijednosti, nego i strateška prednost.

"Pod Trumpovom administracijom sva tri stuba su oslabljena ili otvoreno dovedena u pitanje", ustvrdio je.

Trumpova strategija

Način razmišljanja Trumpove administracije može se donekle pronaći u Strategiji nacionalne sigurnosti. Vašingtonski Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) opisuje taj dokument kao "stvaran, bolan i šokantan poziv na buđenje za Evropu" te "trenutak ogromnog razilaženja između evropske slike o sebi i Trumpove vizije Evrope".

"Većina evropskih reakcija vjerovatno će biti isti šok kakav je izazvao govor potpredsjednika JD-a Vancea u Minhenu", navodi CSIS.

"Trenutno svjedočimo usponu političkih aktera koji ne obećavaju reformu ili popravak, nego vrlo otvoreno žele srušiti postojeće institucije, i mi ih zovemo rušiteljima", navodi Sophie Eisentraut iz Minhenske sigurnosne konferencije.

Ključno pitanje

Ključno pitanje u svemu ovome glasi: vrijedi li još uvijek član 5. Sjevernoatlantskog ugovora?

Član 5. dio je povelje NATO-a koji propisuje da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Od 1949. pa sve do prije godinu dana smatralo se samorazumljivim da bi, ako Sovjetski Savez, a kasnije Rusija, napadne neku članicu NATO-a poput Litvanije, cijela snaga saveza, uz podršku američke vojne moći, pritekla u pomoć.

Iako zvaničnici NATO-a insistiraju da je i dalje živ i na snazi, Trumpova nepredvidljivost, u kombinaciji s prezirom njegove administracije prema Evropi, neizbježno ga dovodi u pitanje.

To je ono što ja nazivam "testom Narve". Narva je grad u Estoniji s većinskim rusofonim stanovništvom, smješten na rijeci Narvi, tačno na granici s Rusijom. Ako bi, hipotetički, Rusija pokušala preuzeti grad pod izgovorom, recimo, "pomoći svojoj ruskoj braći", bi li ova američka administracija pritekla u pomoć Estoniji?

Ove sedmice Minhenska sigurnosna konferencija trebala bi dati neke odgovore o tome kuda ide NATO. No oni možda neće biti ono što Evropa želi čuti.