Brojke koje šokiraju: Rat u Ukrajini ostavio pustoš kakva se ne pamti!
Rat u Ukrajini: tiha demografska katastrofa koja će se osjećati decenijama
Rat u Ukrajini odavno više nije samo sukob linija fronta, artiljerijskih položaja i političkih ultimatuma. Iza dnevnih vojnih izvještaja i diplomatskih saopćenja odvija se tiša, ali daleko razornija drama – sistematsko iscrpljivanje ljudskog potencijala, čije će se posljedice mjeriti decenijama.
Novo istraživanje američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) donosi objedinjenu procjenu ukupnih vojnih gubitaka od početka ruske invazije u februaru 2022. godine. Ti podaci, koje su prenijeli vodeći zapadni mediji, ukazuju na humanitarnu tragediju čiji obim nadmašuje ranije procjene.
Prema vojnoj terminologiji, pojam „vojne žrtve“ ne obuhvata samo poginule, već i ranjene, nestale te one koji su zbog fizičkih ili psihičkih posljedica trajno izbačeni iz borbenog sistema. Drugim riječima, riječ je o gubitku borbene i radne sposobnosti, a ne isključivo o smrtnim ishodima.
Takav pristup omogućava realniji uvid u stvarne razmjere rata. Ove procjene ne mjere propagandni učinak sukoba, već njegovu cijenu u ljudima koji su izgubljeni za društvo, ekonomiju i demografsku obnovu.
Prema podacima CSIS-a, od februara 2022. do kraja 2025. godine u ratu u Ukrajini zabilježeno je između 1,8 i gotovo 2 miliona vojnih žrtava. Od toga se na Rusiju odnosi oko 1,1 do 1,2 miliona, uz procjenu da je 300 do 350 hiljada vojnika poginulo. Ukrajina je, s druge strane, pretrpjela između 500 i 600 hiljada vojnih žrtava, od čega je 100 do 140 hiljada poginulih.
Iako Rusija ima veće ukupne gubitke, relativni demografski udar mnogo je teži za Ukrajinu. Prije rata zemlja je imala oko 41 milion stanovnika, realno i manje zbog dugogodišnjeg demografskog pada i emigracije, dok je Rusija u rat ušla s oko 146 miliona stanovnika. Kada se gubici stave u odnos s populacijom, Ukrajina je izgubila između 1,2 i 1,5 posto stanovništva, dok se ruski gubici procjenjuju na 0,7 do 0,8 posto.
Relativni demografski udar na Ukrajinu gotovo je dvostruko veći.
Posebno zabrinjava struktura tih gubitaka. Rat najviše pogađa muškarce u radno i reproduktivno najaktivnijoj dobi – fizički i zdravstveno najspremniji dio populacije. Ukrajina tako ne gubi samo brojke, nego i samu srž buduće radne snage, roditelje budućih generacija i nosioce poslijeratne obnove. To je gubitak koji se ne može nadoknaditi finansijskim injekcijama, infrastrukturnim projektima ili privremenim ekonomskim mjerama.
Analitičari CSIS-a upozoravaju da ovakvi gubici donose dugoročne posljedice: ubrzano starenje stanovništva, pad nataliteta, hronični manjak radne snage i produženu ekonomsku nestabilnost.
Demografske makaze koje se ne zatvaraju
Vojni gubici dodatno su produbljeni masovnim izbjeglištvom. Više od šest miliona Ukrajinaca nalazi se van zemlje, dok su milioni interno raseljeni. Iskustva iz ranijih ratova pokazuju da se značajan dio izbjeglica – naročito žene i djeca – nikada ne vraća u domovinu.
Kombinacija velikih vojnih gubitaka i trajnog odliva civilnog stanovništva stvara demografske makaze koje će Ukrajinu opterećivati decenijama, bez obzira na to kako i kada se rat završi.
Podaci se odnose isključivo na vojne žrtve, dok civilna populacija prolazi kroz zasebnu humanitarnu katastrofu čiji puni razmjeri još nisu poznati. Desetine hiljada potvrđenih civilnih smrti, razrušeni gradovi, uništena energetska infrastruktura, dugi prekidi u snabdijevanju strujom, grijanjem i vodom, te masovna psihološka trauma – sve to svjedoči o patnji koja se ne može svesti na brojke.
U hladnim zimskim noćima ukrajinskih gradova, bez grijanja i električne energije, dok se ljudi okupljaju oko improviziranih izvora topline, postaje jasno da ovaj rat odavno nije samo borba za teritoriju. To je rat protiv same društvene i demografske supstance – rat čije će posljedice Ukrajina osjećati još dugo nakon što oružje utihne.
