Ljudi se vraćaju na Mjesec prvi put u 50 godina

NASA-ini astronauti uskoro će se vratiti na Mjesec prvi put nakon 50 godina, a misija Artemis II, zakazana za 6. februar 2026. godine, označit će ključni korak u ponovnom uspostavljanju ljudskog prisustva izvan Zemljine orbite.

Šta je Artemis II?

Artemis II je druga misija NASA-inog programa Artemis, koji je pokrenut 2017. godine s ciljem povratka ljudi na Mjesec i, dugoročno, slanja astronauta na Mars. Misija slijedi uspješni probni let bez posade, Artemis I, koji je 2022. obišao Mjesec.

Ovoga puta, četiri astronauta će letjeti u letjelici Orion, koju će u svemir ponijeti raketa Space Launch System (SLS) – najmoćnija raketa ikada izgrađena. Biće to prvi let s posadom u ovim vozilima i prvi put od 1972. da će ljudi stići do Mjeseca.

Zašto misija neće sletjeti na Mjesec?

Artemis II nije zamišljen kao misija slijetanja, već kao testni let oko Mjeseca. Posada će obići njegovu daleku stranu i vratiti se na Zemlju. Cilj je potpuno testiranje sigurnosnih i životnih sistema koji će se kasnije koristiti u misijama spuštanja na površinu.

NASA tako provjerava da li su sistemi letjelice, rakete i tehnologije podrške dovoljno pouzdani za duže misije u dubokom svemiru. Misija se često poredi s Apollo 8 iz 1968. godine, koja je imala sličan zadatak.

Zašto je misija važna?

Artemis II ima ogromnu političku i naučnu težinu. Pored tehničkog testiranja, ona pokazuje dugoročnu posvećenost SAD-a istraživanju svemira i otvara put međunarodnoj saradnji. Uspješan let ojačat će povjerenje NASA-inih partnera i privatnih kompanija uključenih u program.

„Ovo je velika prekretnica jer će posada po prvi put u modernoj eri vidjeti daleku stranu Mjeseca“, rekao je John Pernet-Fisher, istraživač sa Univerziteta u Manchesteru. „Biće to i najbrži povratak ljudi na Zemlju, brzinom od oko 40.000 km/h.“

Ko čini posadu?

Četvero astronauta će poletjeti na misiji Artemis II:

• Reid Wiseman – komandant misije (SAD)
• Victor Glover – pilot (SAD)
• Christina Koch – specijalistkinja misije (SAD)
• Jeremy Hansen – specijalist misije (Kanada)

Učešće kanadskog astronauta potvrđuje međunarodni karakter programa Artemis, u kojem učestvuje više od 60 zemalja potpisnica Artemis sporazuma.

Šta će raditi tokom misije?

Astronauti će testirati Orionove sisteme održavanja života, komunikacije i sigurnosti, uključujući opremu za zrak, vodu i temperaturu. Biće to i prvo testiranje novog svemirskog toaleta dizajniranog za duge misije u duboki svemir.

Pored tehničkih testova, posada će prikupljati podatke o fiziološkim efektima putovanja izvan Zemljine orbite, što će biti ključno za buduće letove na Mars.

Koliko će trajati misija?

Planirano trajanje je oko 10 dana, uključujući lansiranje, let oko Mjeseca i povratak na Zemlju.

Šta slijedi nakon Artemisa II?

Ako misija bude uspješna, NASA će krenuti s Artemisom III, čiji je cilj slijetanje prve žene i prvog čovjeka tamne puti na Mjesec. Dugoročno, program predviđa izgradnju Lunar Gatewaya, svemirske stanice u orbiti Mjeseca koja će služiti kao baza za buduće misije na Mars.

Evropski doprinos

Ključnu ulogu ima i Evropska svemirska agencija (ESA), koja je proizvela Evropski servisni modul (ESM) – njemačke konstrukcije – koji Orionu osigurava zrak, vodu, pogon i električnu energiju. Taj modul održava letjelicu stabilnom, osigurava temperaturu i omogućava preciznu navigaciju.

Artemis II time postaje globalni poduhvat, simbol nove ere istraživanja svemira u kojoj će se čovjek vratiti na Mjesec – ovaj put, da bi tamo ostao.