Ove europske zemlje doživjet će najžešće toplinske udare do kraja stoljeća
Kako se rekordi toplinskih valova u Europi ruše iz godine u godinu, zemlje širom kontinenta sve snažnije osjećaju posljedice klimatskih promjena. Ipak, mediteranske zemlje – suprotno očekivanjima – nisu na vrhu ljestvice najugroženijih.
Primjerice, 2025. godina bila je treća najtoplija zabilježena godina u Europi, dok je ožujak bio najtopliji mjesec u historiji mjerenja na kontinentu, prenosi Euronews.
Prosječna temperatura dosegnula je 10,41 stepen Celzija, što je 1,17 stepeni više u odnosu na referentni period od 1991. do 2020.
Nestanak blage europske klime
Istočni sjeverni Atlantik, područje Sjevernog mora – uključujući sjever Britanije i dijelove Skandinavije – jugozapadni Mediteran te krajnji zapad Rusije zabilježili su rekordno visoke temperature.
Francuska, Rusija i Rumunija rangirane su kao zemlje koje će do 2100. godine biti najteže pogođene globalnim zagrijavanjem, prema analizi kompanije Reinders Corporation.
Istraživanje je pokazalo da bi blaga europska klima mogla nestati do kraja stoljeća, jer će sve analizirane zemlje redovno doživljavati toplinske valove s temperaturama višim od 36,8 stepeni Celzija.
Studija je obuhvatila podatke klimatskog modeliranja, učestalost toplinskih valova te prosječne i maksimalne temperature u evropskim zemljama.
„To su mali, ali snažni pokazatelji koliko se brzo globalna klima mijenja“, izjavio je Gerrit Jan Reinders, izvršni direktor i stručnjak za klimatske podatke u Reinders Corporationu.
„Iste sile koje uzrokuju ove promjene već preoblikuju Europu, gdje će rastući temperaturni ekstremi testirati otpornost naše infrastrukture, zdravstvenih sistema i načina života.“
Francuska
Francuska je rangirana kao najugroženija evropska zemlja po pitanju toplinskih valova. Do kraja stoljeća očekuje se pet toplinskih valova godišnje, s ukupno 115 dana ekstremne vrućine, navodi Reinders.
Prosječne temperature mogle bi dostići 37 stepeni Celzija, a gotovo četiri mjeseca godišnje mogla bi biti pod uticajem ekstremne toplote.
Rusija
Rusija je na drugom mjestu s toplinskim indeksom od 79,92. Zemlja će doživljavati dva toplinska vala godišnje, s prosječnim temperaturama od 37,99 stepeni, dok bi maksimalne vrijednosti mogle dostići 39,71 stepen Celzija.
Prema studiji, tradicionalno hladna klima Rusije mogla bi do kraja stoljeća postati gotovo neprepoznatljiva.
Istočna Europa
Istočna Europa iznenađujuće postaje novo žarište toplinskih valova.
Rumunija zauzima treće mjesto, Moldavija četvrto, a Bugarska peto – ispred mnogih mediteranskih zemalja.
Rumunija i Moldavija suočavat će se s tri toplinska vala godišnje, u trajanju od oko 17 dana svaki, dok će Bugarska imati dva vala godišnje, ukupnog trajanja 14 dana.
Mediteranske zemlje
Istraživanje pokazuje da mediteranske zemlje pokazuju iznenađujuću otpornost, uprkos svojoj reputaciji vrućih klimatskih zona.
Turska, Grčka i Italija zauzele su šesto, sedmo i deseto mjesto na listi.
Turska: jedan toplinski val godišnje, u trajanju od 13 dana, s prosječnom temperaturom od 37,76 °C.
Grčka: najduža pojedinačna razdoblja toplinskih valova – do 20 dana, ali samo dva puta godišnje, s prosječnom temperaturom od 36,92 °C.
Italija: najniži rang među analiziranima, s jednim toplinskim valom godišnje koji traje devet dana.
Zdravstveni rizici
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), toplinski stres je vodeći uzrok smrti povezanih s vremenskim prilikama.
Visoke temperature mogu pogoršati postojeće bolesti – uključujući kardiovaskularne poremećaje, dijabetes, probleme mentalnog zdravlja i astmu – te povećati rizik od nesreća i širenja određenih zaraznih bolesti.
