Širi se nova karta Europe koja prikazuje velike razlike u regiji: Hrvatska na 2124, Bosna 1539
Grafika pokazuje koliko su razlike između zapadne Europe i Balkana duboko ukorijenjene u povijesti
Stranica Brilliant Maps objavila je podatke koji prikazuju bruto domaći proizvod po stanovniku u Europi 1890. godine, preračunat u američke dolare iz 2017., a koji otkrivaju koliko su već tada postojale izražene gospodarske razlike među europskim zemljama. Takav prikaz ne govori samo o razini bogatstva pojedinih država u to vrijeme, nego i o povijesnim temeljima na kojima su se kasnije gradili današnji ekonomski odnosi. Najrazvijeniji je bio zapad Europe.
Ujedinjeno Kraljevstvo prednjačilo je s BDP-om po glavi stanovnika većim od 6.000 dolara, što je bila posljedica snažne industrijalizacije, kolonijalne trgovine i razvijenog financijskog sektora. Visoke vrijednosti bilježile su i Belgija, Nizozemska te dijelovi tadašnjeg Njemačkog Carstva, potvrđujući da je upravo na tom području industrijska revolucija najranije i najintenzivnije uzela maha. Zemlje srednje Europe, poput Francuske, Austrije i Italije, nalazile su se u srednjem rasponu, s BDP-om po stanovniku između 3000 i 4000 dolara.
Iako slabije razvijene od zapadnoeuropskih sila, imale su relativno snažnu državnu upravu, izgrađenu prometnu mrežu i prve industrijske centre, što im je osiguravalo stabilniji gospodarski razvoj. Posebno se ističe položaj prostora današnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, koji su se prema tim podacima nalazili pri dnu europske ljestvice.
Područje Hrvatske, tada u sastavu Austro-Ugarske Monarhije, imalo je BDP po stanovniku od oko 2100 do 2300 dolara. Unatoč pripadnosti velikoj državi, razvoj je bio neravnomjeran, s izraženim razlikama između gradova i pretežno ruralnih krajeva, a gospodarstvo se uglavnom temeljilo na poljoprivredi i proizvodnji sirovina, uz slabo razvijenu industriju. Bosna i Hercegovina imala je još niže vrijednosti, ispod 2000 dolara po stanovniku. Iako su nakon austro-ugarske okupacije 1878. započeli određeni modernizacijski zahvati, oni su napredovali sporo, a zemlja je ostala izrazito agrarna, s niskom razinom obrazovanja i skromnom industrijskom osnovom.
Srbija je u to doba također spadala među najsiromašnije dijelove Europe, s BDP-om po glavi stanovnika ispod 2000 dolara.
Kao mlada, pretežno poljoprivredna država, tek je ulazila u proces industrijalizacije, suočena s nedostatkom kapitala, slabom infrastrukturom i čestim političkim nestabilnostima. Sve to pokazuje da su razlike između zapadne Europe i Balkana duboko ukorijenjene u povijesti. Iako su se kroz vrijeme mijenjale granice, države i politički sustavi, razvojne startne pozicije s kraja 19. stoljeća ostavile su dugotrajan utjecaj, piše Vecernji.hr.
