Stiže drastična promjena u Evropi? Dvije države mogle bi postati jedna
Ujedinjenje bi značilo jačanje istočnog krila NATO-a i veći sigurnosni utjecaj EU-a, ali bi istodobno otvorilo ozbiljne političke, ustavne i geopolitičke izazove, prije svega u odnosima s Rusijom i zbog osjetljivog pitanja Pridnjestrovlja
Predsjednica Moldavije Maia Sandu prvi je put otvoreno izrazila podršku mogućem ujedinjenju Moldavije s Rumunjskom. U britanskom podcastu “The Rest Is Politics” upozorila je da mala država poput Moldavije sve teže može opstati kao suverena i demokratska zemlja, posebno pod stalnim pritiskom Rusije. - Pogledajte što se događa u svijetu. Za malu zemlju poput Moldavije sve je teže opstati kao demokracija, kao suverena država i oduprijeti se Rusiji - poručila je Sandu, prenosi Vecernji.hr.
Prema pisanju Politica, Rusija već decenijama ulaže novac i resurse kako bi zadržala Moldaviju u svojoj interesnoj sferi, kroz politički utjecaj, stranke i medije. Iako je Sandu i ranije spominjala mogućnost ujedinjenja s Rumunjskom, krajem 2021. godine bila je znatno opreznija te je naglašavala da bi takva odluka bila moguća samo uz snažnu i jasnu volju građana. Sada je prvi put jasno dala do znanja kako bi osobno podržala takav ishod na referendumu.
Njena politička pozicija danas je znatno stabilnija, krajem 2024. ponovno je izabrana za predsjednicu s više od 55 posto glasova, dok njezina Stranka akcije i solidarnosti ima apsolutnu većinu u parlamentu, što joj omogućuje mirnije upravljanje zemljom u narednim godinama. Moldavija se suočava s dubokim strukturnim problemima: masovnim iseljavanjem, slabom administracijom, kroničnim nedostatkom stručnih kadrova i raširenom korupcijom. Posebno zabrinjava stanje obrane, zemlja praktički nema ozbiljnu vojsku, a izdvajanja za obranu manja su nego proračun jednog europskog nogometnog kluba. U takvom geopolitičkom okruženju, Moldavija ostaje izrazito ranjiva, a svaka veća kriza mogla bi je ozbiljno destabilizirati.
Potencijalnim ujedinjenjem Moldavije i Rumunjske nastala bi država površine oko 272 hiljade četvornih kilometara, s između 21,5 i 24 miliona stanovnika. Rumunjska je članica EU-a i NATO-a, s profesionalnom vojskom i znatno jačom ekonomijom, dok Moldavija tek teži članstvu u Europskoj uniji i nema ambicije ulaska u NATO. Ujedinjenje bi značilo jačanje istočnog krila NATO-a i veći sigurnosni utjecaj EU-a, ali bi istodobno otvorilo ozbiljne političke, ustavne i geopolitičke izazove, prije svega u odnosima s Rusijom i zbog osjetljivog pitanja Pridnjestrovlja. Izjava Maje Sandu predstavlja povijesni presedan jer ovakve poruke dosad nisu dolazile iz predsjedničke palače u Kišinjevu, već isključivo s rumunjske strane.
