Ogromna pijavica snimljena u regionu: Prizor sledio posmatrače, "Kao da neko baca kamenje"

Region
Ogromna pijavica snimljena u regionu: Prizor sledio posmatrače, "Kao da neko baca kamenje"

Pijavice se smatraju slabijim oblicima tornada i u Hrvatskoj najčešće nastaju iznad mora, a razvijaju se dolaskom hladnog zraka nad toplu morsku površinu,
 
Na Facebook stranici Neverin objavljen je nevjerojatan video koji prikazuje veliku pijavicu koja se formirala iznad mora i potom približila obali. Snimka prikazuje rijedak i dojmljiv meteorološki fenomen zabilježen u poslijepodnevnim satima kod Petrčana, nedaleko od Zadra. 

Pijavica je svojim snažnim vrtlogom podizala valove i stvarala impresivne prizore u zraku, a vremenska nepogoda kratko je, ali intenzivno zahvatila i samo mjesto. Prema riječima jedne mještanke, sve se odvijalo vrlo brzo. „Bila je neka nevera i tuča. Kratko je trajalo, činilo se kao da netko baca kamenje. Poslije sam čula u mistu da je bila pijavica, ali da se nije spustila iz oblaka u more. Ljeti ih je znalo biti, a je li ovo stvarno bila pijavica, ne znam“, rekla nam je mještanka Petrčana.

Objava je izazvala brojne reakcije, a mnogi su se u komentarima pitali kako je moguće da se pijavice pojavljuju zimi, s obzirom na to da se najčešće vežu uz ljetne mjesece. Iako su pijavice doista učestalije ljeti i u ranu jesen, njihova pojava zimi nije neuobičajena, osobito na Jadranu. One se mogu formirati kada hladna fronta prijeđe preko relativno toplog mora, koje tada djeluje kao snažan izvor topline i vlage. Klimatske promjene dodatno pridonose češćim toplijim razdobljima i tijekom hladnijeg dijela godine, prenosi Vecernji.hr.

Pijavice se smatraju slabijim oblicima tornada i u Hrvatskoj najčešće nastaju iznad mora. Razvijaju se dolaskom hladnog zraka nad toplu morsku površinu, pri čemu more kao izvor vlage pogoduje stvaranju snažne atmosferske nestabilnosti i olujnih oblaka. Sama pijavica sastoji se od vodenih kapljica podignutih s morske površine te kondenziranih kapljica unutar oblaka. Uslijed strujanja toplog i hladnog zraka razvijaju se snažne uzlazne i silazne struje koje pijavicu opskrbljuju energijom. Na visini se topli zrak hladi, postaje teži od okolnog i spušta se prema dolje u obliku hladne struje, što dovodi do kondenzacije i pojave oborina na stražnjem dijelu oblaka. Kada oslabi dotok toplog i vlažnog zraka, pijavica postupno nestaje.

Što je vlažnost zraka veća, pijavice su niže i deblje. Njihova širina može doseći i nekoliko desetaka metara, a mogu trajati do dvadesetak minuta. Donji dio pijavice vidljiv je zbog morskih kapljica koje se podižu u zrak, dok je gornji dio vidljiv zbog kondenzacije vodene pare. Brzine vjetra unutar pijavica na našem području mogu dosezati i više od 80 kilometara na sat.

Iako najčešće ostaju iznad mora, pijavice ponekad mogu skrenuti prema kopnu, gdje najčešće kratkotrajno djeluju razorno i brzo se raspadnu. Ako nastanu nad kopnom, tada se umjesto vodenih kapljica sastoje od prašine i pijeska. U Hrvatskoj je najveći broj pijavica zabilježen na području između Dubrovnika i Visa, gdje ih se može pojaviti i desetak godišnje, dok se duž zapadne obale Istre obično pojave dvije do tri godišnje. 

 

Povezano

Novo