Nevjerovatan istup Željke Cvijanović: "Čula sam na mnogim važnim adresama da će Sarajevo morati..."

Svi zajedno trebamo raditi na očuvanju mira i stabilnosti. Sigurna sam da će tako i biti. Trebamo svi, naravno, jedinstveno posmatrati Republiku Srpsku i njene interese, kada je riječ o ustavnoj i političkoj poziciji te ekonomskoj i socijalnoj sferi, kazala je u intervjuu režimskom „Glasu“ članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Navela je i da postoji rastuća svijest u svijetu o tome šta su problemi Bosne i Hercegovine.

– Postoji i rastuća svijest o tome da Republika Srpska brani sebe. Čula sam na mnogim važnim adresama da će Sarajevo morati priznati i prepoznati Republiku Srpsku. To su stvari koje su mnogo drugačije u odnosu na ono što smo ranije slušali. Cijeli svijet se mijenja, ali u BiH mi se čini da svi ne razumiju da se to dešava – poručila je Cvijanović.

– Kada pogledam prethodnu godinu, jasno je da recept nije primijenjen i da postoje oni koji ne žele ništa raditi po tom pitanju, da popravljaju, usaglašavaju, kako bismo ušli u drugačije vode od onih koje smo imali priliku vidjeti. Ako pogledamo kako je protekla ova godina, koliko je bilo izazova i koliko je bilo vještački nametnutih i neustavnih tema koje su diktirane od stranog faktora, prije svega od Kristijana Šmita, onda ćemo vidjeti da je cijela BiH utonula u još jednu dublju krizu. To je stanje letargije, nepostojanja mogućnosti dogovora i volje da se nađe kompromisno rješenje. Nama je teško uspostaviti most stvarnog razgovora s političkim Sarajevom, s obzirom na to da su njihovi politički apetiti znatno veći od onoga što im pripada po Ustavu, i tu je zapravo cijeli problem. S druge strane, dio međunarodnog faktora nastoji ohrabriti te njihove političke apetite, zbog čega stvari postaju još komplikovanije.

Zbog čega njima nije stalo da BiH napreduje?

– To svako posmatra na svoj način. U političkom Sarajevu smatraju da imaju recept – da centraliziraju, prenesu nadležnosti na nivo BiH i upravljaju pomoću stranih alata, kao što su visoki predstavnik i strane sudije u Ustavnom sudu. Dakle, oni se oslanjaju na strane intervencije i zato država ne može samostalno funkcionisati niti obavljati svoj posao. Mislim na institucije koje su demokratski izabrane i koje trebaju imati demokratski kapacitet. Ne možemo imati bilo koga ko se postavlja iznad tako izabranih institucija. Sve što smo gledali u prethodnoj godini, a i mnogo puta ranije, pokazuje da smo u potpunom raskoraku. Kada je riječ o institucijama Republike Srpske, postoji uvjerenje, vjera i opredjeljenje da svako radi u skladu s onim što mu je Ustav dao i da komunicira s drugima. Makar se i ne slagali, dijalogom trebamo rješavati stvari. Međutim, naše kolege u Sarajevu ne oslanjaju se na domaću pamet i sposobnost, nego na intervencije koje su često brutalne i neviđene u modernom svijetu.

Ali to nigdje ne vodi...

– Naravno da ne vodi. To je jasno. Imamo situaciju u kojoj država životari. S druge strane, postoji svijest da u BiH imamo mnoge važne teme koje su zanemarene. Malo se pažnje posvećuje pronalaženju zajedničkih rješenja koja bi bila korisna za sve u ekonomskom smislu. Ako se država oslanja na strance i intervencionizam, ona vene – ne može cvjetati niti živjeti puni institucionalni život.

Zbog toga je sve veća obaveza svih nas iz Republike Srpske koji radimo na nivou BiH, kao i onih koji predstavljaju institucije Srpske, da s više volje i elana nadomjestimo ono što nedostaje u komunikaciji s ljudima iz drugog entiteta i sa zajedničkim nivoom BiH te da pojačamo aktivnosti u oblastima u kojima smo zadovoljni. Vlada Srpske radi punim kapacitetom, ostvaruje važne pomake u povećanju plata, penzija i drugih materijalnih davanja. Otvaraju se i novi prostori za investicije – među njima i izraelska firma koja seli svoje proizvodne kapacitete iz Turske u Srpsku i planira zaposliti 150 radnika.

Može li zemlja opstati bez poštovanja dejtonskih principa i zagarantovanih prava naroda?

– Ne može opstati ako se ne poštuju temeljni principi. Prije svega, konstitutivnost i ravnopravnost naroda, bez obzira na brojnost. Uređenje je teritorijalno podijeljeno na Republiku Srpsku, Federaciju BiH i Brčko distrikt. Ustavni mehanizmi zaštite konstitutivnosti naroda i entiteta su temelj funkcionisanja BiH. Ne mogu zamisliti da BiH funkcioniše kao centralizovana ili militarizovana država, jer bi to značilo gaženje ovih principa i vrlo neizvjesnu budućnost. Sve što smo radili u Republici Srpskoj ovih 30 godina bila je borba protiv nedejtonske centralizacije.

Centralizacija se, priznajem, ipak događala kroz intervencije stranaca, pritiske i u nekim periodima kroz naivnost da će to navodno donijeti efikasnost i racionalnost. Pokazalo se suprotno – zato se treba vratiti osnovnim principima Dejtona. Niko nikome ne treba da nameće političku, ekonomsku ili finansijsku volju. U BiH ima mnogo apsurda, jer se politički interesi stavljaju ispred ekonomskih i socijalnih potreba građana.

Preglasavanje u Predsjedništvu BiH

– To pokazuje da se nikada ne smijemo odreći mehanizama zaštite koje imamo. Bez njih bismo bili preglasani, a odluke bi se donosile prema volji Sarajeva. Dejtonski sporazum uspostavio je mir i ustavnu strukturu koja se mora poštovati. Nažalost, neki se još nisu pomirili s tim realnostima i sanjaju unitarizovanu BiH.

Presuda protiv Milorada Dodika

– Cijeli taj proces i odluke Kristijana Šmita bile su usmjerene na urušavanje institucija Republike Srpske. Postupak nikada nije smio biti pokrenut, ali u državi s ovakvim intervencionizmom to nije iznenađenje. Ipak, institucije Srpske su preživjele i nastavljaju jačati. Taj slučaj pokazao je da se Republika Srpska ne odriče svoje ustavnosti i demokratskog legitimiteta.

Da li je RS dobro postupila kada je povukla zakone usvojene u parlamentu?

– Jeste. Dobro je postupila i kada ih je usvojila i kada ih je stavila van snage. Oba poteza imala su smisao i svrhu. Skupština je pokazala hrabrost i odgovornost, a čitav proces omogućio je da se pitanje BiH otvori pred međunarodnom javnošću. Republika Srpska se ne bori da ruši, već da sačuva svoju ustavnost i prava naroda.

Da li je svijet čuo poruku BiH u Savjetu bezbjednosti UN-a?

– Puno bolje nego ranije. Počeli su razumijevati situaciju i više ne optužuju Republiku Srpsku kao ranije. Uloga dogovora i konsenzusa ponovo dobija na značaju, a uloga visokog predstavnika gubi legitimitet.

Da li BiH ima vremena da pronađe politički dogovor?

– Sve zavisi od političke volje. Republika Srpska je spremna za razgovor i dogovor, ali neće odustati od onoga što joj pripada.

Blokade projekata koje RS realizuje sa Srbijom

– Srbija je pokazala interes da investira u projekte poput aerodroma u Trebinju i hidroelektrane „Buk Bijela“, ali nailazimo na tipične opstrukcije iz Sarajeva. Mislim da će Republika Srpska u budućnosti morati sama nalaziti načine da realizuje svoje projekte i da zaobiđe te blokade.