Ledeni početak 2026.: U Europu stiže polarni udar, evo kad će pogoditi BiH
Hladan zrak sa sjeveroistoka u kombinaciji s vlagom iz Sredozemlja idealan je recept za snijeg, ponajprije u planinskim predjelima
Nakon što je veći dio decembra protekao u znaku ciklona s Atlantika koje su donosile blago i vlažno vrijeme, sinoptička situacija se dramatično mijenja krajem godine. Umjesto uobičajenog zapadnog strujanja, nad sjevernim Atlantikom i Skandinavijom uspostavlja se snažna blokirajuća anticiklona, poznata i kao "Rex blok". Ovaj sustav djeluje poput golemog zida koji zaustavlja blagi oceanski zrak i otvara "vrata" za spuštanje znatno hladnijeg, kontinentalnog zraka s istoka i sjeveroistoka prema srcu Europe, uključujući i naše krajeve.
Glavni pokretač ovakvog razvoja događaja je stanje polarnog vrtloga, golemog prstena hladnog zraka koji kruži iznad Sjevernog pola. Naime, krajem studenog došlo je do neuobičajeno ranog naglog stratosferskog zatopljenja, fenomena koji je privremeno oslabio i poremetio vrtlog. Posljedice tog događaja sada se, s odmakom od nekoliko tjedana, počinju osjećati u nižim slojevima atmosfere. Oslabljeni vrtlog više ne može učinkovito zadržati polarnu hladnoću, koja se sada u valovima "prelijeva" prema jugu, donoseći prave zimske uvjete.
Cjelokupnu situaciju dodatno oblikuje i La Niña, hladna faza ENSO ciklusa u Tihom oceanu. Iako La Niña nema jedinstven i predvidljiv utjecaj na Europu, ona statistički povećava vjerojatnost upravo ovakvih blokirajućih obrazaca. To znači da se pojačavaju kontrasti, pa aktivna ciklonalna aktivnost nad Atlantikom može koegzistirati s dugotrajnim razdobljima stabilnog i vrlo hladnog vremena nad kontinentom, što se upravo i očekuje u januaru.
Vodeći sezonski modeli, poput europskog ECMWF-a, slažu se u prognozi koja Europu dijeli na dva dijela. Zapadni i južni dijelovi kontinenta, uključujući Britansko otočje, Francusku, Španjolsku i veći dio Italije, ostat će pod utjecajem blažeg zraka s oceana. Tamo će zima biti obilježena kišom, maglom i tek povremenim, kratkotrajnim epizodama susnježice. Nasuprot tome, Skandinaviju, središnju i istočnu Europu očekuje znatno konkretnija zima, s temperaturama oko ili malo ispod prosjeka te većom vjerojatnošću za snijeg i dugotrajniji mraz.
Središnja Europa, koja obuhvaća zemlje poput Njemačke, Poljske, Češke i Austrije, bit će glavno "bojište" između vlažnog atlantskog i hladnog kontinentalnog zraka. Modeli predviđaju najmanje jedan do dva jača hladna vala tijekom siječnja, posebice u prvoj polovici mjeseca, kada bi se temperature mogle spustiti osjetno ispod nule. Iako se u nizinama ne očekuje stvaranje trajnog i dubokog snježnog pokrivača, razdoblja s mrazom i povremenim snijegom u gradovima poput Berlina, Varšave ili Praga bit će česta.
Za područje Balkana, ovakav raspored sinoptičkih sustava obično donosi dinamično i pravo zimsko vrijeme. Hladan zrak sa sjeveroistoka u kombinaciji s vlagom iz Sredozemlja idealan je recept za snijeg, ponajprije u planinskim predjelima. Dinaridi, Alpe i Karpati mogu očekivati značajne količine novog snijega, što će obradovati ljubitelje zimskih sportova. U nizinama unutrašnjosti Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije također raste vjerojatnost za snježni pokrivač, dok će obalna područja iskusiti hladniju, ali uglavnom kišovitu zimu s čestom i jakom burom, piše vecernji.hr.
